SERVIS POSEBNIH NASLOVA HRVATSKA-EUROPA

Nadnaslov:Europska unija mogla bi se razići glede pitanja o uvođenju sankcija Hrvatskoj Naslov: Nove podjele u EU? Podnaslov:Zalaganje nekih zemalja glede uvođenja sankcija protiv Hrvatske moglo bi dovesti do nove podjele unutar Unije, mišljenje je zapadnih diplomata pred susret ministara vanjskih poslova Dvanaestorice u ponedjeljak u Bruxellesu. Dok su se neke od njih, poput Danske, jasno očitovale u prilog tome, druge su se pokazale umjerenijima, dok se Njemačka izričito suprotstavlja uvođenju sankcija. Procjena je diplomata da će se s odlukom pričekati još nekoliko tjedana da bi se vidio dalji razvoj situacije. Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Europska unija, u nemogućnosti da obustavi zimski rat u Bosni i Hercegovini, mogla bi se suočiti sa unutarnjim razmiricama glede uvođenja sankcija protiv Hrvatske nakon najnovijih izvješća o prisustvu regularnih postrojbi hrvatske vojske koje se bore na strani bosanskih Hrvata. Diplomati smatraju da će ministri vanjskih poslova 12 zemalja članica EU, u ponedjeljak, na svome prvom sastanku ove godine, malo što promijeniti u svojoj dugoročnoj politici pokušaja da isposluju mirovni sporazum između Srba, Hrvata i Muslimana u BiH. Očekuje se, međutim, da EU izvrši pritisak na Sjedinjene Države tražeći od njih da zaigraju aktivniju ulogu u mirovnim naporima, kažu diplomati. Ministri će također raspravljati o potrebi uvođenja gospodarskih sankcija protiv Hrvatske, čemu se oštro protivi Njemačka. "Neke se zemlje zalažu za tu ideju, što bi moglo dovesti do nove podjele unutar Unije", kazao je jedan diplomat EU. "To je posljednje što nam treba u ionako već dovoljno lošoj situaciji". Diplomati kažu da bi se povlačenje mirovnih snaga iz BiH, za što se zauzimaju pojedine zemlje, teško moglo uskoro i ostvariti, jer većina zemalja vjeruje da bi takav korak jednostavno doveo do još goreg porasta sukoba u 22 mjeseca dugom ratu. Danas, kad se politika mrkve i batine pokazala neuspješnom da donese mir, Europskoj uniji preostaje malo manevarskog prostora te se ponovo bori da prevlada narušene odnose s Washingtonom. SAD su odbacile pozive europskih članica NATO saveza, osobito Francuske, da vlastitim postrojbama potpomognu snage UN, raspoređene na prostoru BiH. Amerikanci ističu da neće vršiti pritisak na bosanske Muslimane primoravajući ih da sklope mirovni sporazum. Međunaslov: Poziv na aktivniju ulogu SAD u pregovorima Ovakve razlike u stajalištima izazvale su veliki jaz između Francuske i SAD prošloga mjeseca. Nizozemski ministar vanjskih poslova Pieter Kooijmans izvijestio je u četvrtak da je pisao američkom državnom tajniku Warrenu Christopheru pozivajući ga da pruži veću podršku. "Preuzimite aktivniju ulogu u mirovnim pregovorima, imajući na umu strašnu alternativu - rat koji će odnositi nove žrtve", kazao je Kooijmans, izvješćujući ukratko o sadržaju svoga pisma. "Pritisak SAD-a na različite strane mogao bi pomoći." Prema mišljenju diplomata Kooijmansovo stajalište odražava općenit dogovor zemalja članica EU o snažnoj potrebi da SAD i Europa zauzmu jedinstven pristup pri rješavanju bosanskog pitanja. EU ne vjeruje da postoji stvarna alternativa pregovorima, koji se 10. veljače trebaju nastaviti u Ženevi, u nadi da se rješenje može postići prije no što zimski snijeg okopni i otpočnu proljetne ofenzive. Iako je EU upozorila da će primijeniti silu ne bi li osigurala prolaz humanitarnim konvojima UN, a NATO zaprijetio zračnim udarima, vojna akcija čini se i dalje malo vjerojatnom, uglavnom stoga jer zapadne zemlje strahuju da bi i same mogle biti uvučene u rat. U ponedjeljak će mirovni posrednik Lord Owen izvijestiti ministre EU o izgledima za mirovne pregovore u Ženevi, koji su zapeli oko međusobnih potraživanja teritorija triju zaraćenih strana. No izvješća o tome da je Hrvatska uputila svoje postrojbe u BiH sa zadatkom da se bore na strani bosanskih Hrvata, donijela su novi zaokret u ratnom sukobu. Vijeće sigurnosti UN zaprijetilo je u četvrtak da će Hrvatskoj nametnuti sankcije nalik embargu kakav je već na snazi protiv Srbije i njezine saveznice Crne Gore. Danska je izrazila spremnost da predloži sankcije protiv Hrvatske na sastanku EU u Bruxellesu u ponedjeljak, a Španjolska upozorila da će, dokažu li se točnima izvješća o prisustvu hrvatskih postrojbi u BiH, uslijediti ozbiljna reakcija. I Italija je pokazala sklonost uvođenju sankcija. Njemačka pak, koja sa Zagrebom održava bliskije veze no njezini partneri iz EU, već je iskazala oštro protivljenje takvome koraku. "Izgleda da ćemo morati pričekati još nekoliko tjedana i vidjeti prije svega kako će se stvari razvijati", kazao je jedan drugi diplomat EU. (Hina) rt br 060609 MET feb 94 060629 MET feb 94