SERVIS POSEBNIH NASLOVA ITALIJA-BERLUSCONI

Nadnaslov:Italija: Berlusconijev recept za "novo talijansko čudo" Naslov: "Manje države, više tržišta" Podnaslov:Uspješni talijanski poduzetnik, TV magnat i čelnik sada već nove stranke i, po najnovijim ispitivanjima, prve političke snage "Naprijed Italija", Silvio Berlusconi, nudi upravo predstavljenim političkim programom "novo talijansko gospodarsko čudo", zalažući se za što veće smanjenje funkcija države, institucionalne promjene, poreski federalizam i smanjenje fiskalnih davanja te još snažniju privatizaciju Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR RIM - Recept na 95 stranica u 45 točaka za dolazak do "novog talijanskog čuda" ponudio je televizijski magnat, vlasnik više tvrtki i nogometnog kluba "Milan", Silvio Berlusconi u ponedjeljak uvečer u Milanu tijekom predstavljanja liste od 225 kandidata pokreta "Naprijed Italija" na izborima za talijanski Parlament što se trebaju održati 27. i 28. ožujka, prvi put po većinskom izbornom sustavu. Uspješni poduzetnik Berlusconi sada se talijanskim biračima pokušava predstaviti kao čarobnjak koji će Italiju iz krize uvesti u boljitak. Kako kaže u svojoj političkoj propagandnoj poruci, glasovati za njegov pokret znači glasovati za "novo talijansko čudo", gospodarsko, dakako. Zanimljivo je da od 225 kandidata, sada već stranke Naprijed Italija, što će se pojaviti na uninominalnim biračkim okruzima, većina, odnosno 15 posto su poduzetnici, 14 posto voditelji poduzeća, zatim dolaze liječnici (13 posto), pa odvjetnici (12 posto). Gotovo 74 posto njegovih kandidata ima sveučilišnu diplomu. Najnovija ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da "Naprijed Italija" postaje prvom političkom snagom. Vidjet će se kakav će konsenzus imati Berlusconi poslije objave svoga programa, knjižice ukoričene u modro i s neizostavnom talijanskom trobojnicom, u sredini koje stoji Naprijed Italija, kako izgleda simbol stranke "Njegove TV Visosti", kako ga neki nazivaju. U predgovoru knjige se dakako kaže da je vizija stranke "Naprijed Italija" sasvim drugačija od one kakvu ima ljevica. Berlusconi zapravo svoj izlazak na političku pozornicu objašnjava željom da zaustavi prodor ljevice, koju su mnogi smatrali mogućim pobjednikom na izborima budući da su se neke tradicionalne stranke centra, kao što je Demokršćanska, Socijalistička, Socijaldemokratska, itd. gotovo raspale. On želi stvoriti novu desnicu i na sjeveru Italije ulazi i izborni savez sa Sjevernom ligom populističkog vođe Umberta Bossija. Na jugu Italije bi mogao sklopiti izborni savez s Nacionalnim savezom Gianfranca Finija, vože neofašističke stranke MSI. Sjeverna liga odbija bilo kakve saveze s misinima Finija pa je pitanje kako će se Berlusconi izvući iz takve situacije. Međunaslov: Poreski federalizam i smanjenje fiskalnog tereta U međuvremenu, Berlusconi je predočio svoj plan u kojem kaže da na prvom mjestu mora biti sloboda građana, svakog pojedinca, da se država mora suzdržati od što je moguće više aktivnosti, odnosno svih koje mogu biti povjerene privatnicima. Želimo da Italija bude poštovana zbog njezine sadašnjosti, a ne prošlosti, stoji u uvodu nakon čega slijedi 45 točaka programa. Programom se predviđaju institucionalne reforme. Među njima, izravni izbor predsjednika Republike s mogućom balotazom ako ni jedan kandidat ne budu u prvom krugu dobio apsolutnu većinu. Senat bi se trebao pretvoriti u dom regija, nešto slično kao Županijski dom Sabora, a njegova bi zadaća bila da nadzire vladu i javnu administaciju. Poslanički dom bi trebao biti manji (sada ima 650 poslanika). Stranke, one koje su ušle u Parlament, trebale bi dobivati određene novce od države, a postojala bi mogućnost i da sakupljaju priloge. Zanimljivo je da se predviđa poreski federalizam. To je vjerojatno ustupak Sjevernoj ligi, koja je postala najjačom strankom na sjeveru Italije propagirajući decentralizaciju, protivetatizam itd. Po Berlusconijevom receptu bi se ubiranje poreza trebalo potpuno oduzeti iz ruku centralne vlasti i dati ga u nadležnost lokalnim vlastima. Broj poreza bi sa sadašnjih čak 200, koliko različitih fiskalnih davanja pada na leđa Talijana, smanjio na 10. Pojednostavnio bi se poreski sustav, ali i smanjio fiskalni teret. Započeta privatizacija po tom bi programu bila nastavljena još većim tempom, a tržište rada bi moralo postati fleksibilnije. Pitanje je hoće li recept "manje države više tržišta" biti privlačnim za Talijane navikle na dosadašnju socijalnu državu. (Hina) br 021156 MET mar 94 021156 MET mar 94