DALIBOR BROZOVIĆ O MOTIVIMA NA NOVIM HRVATSKIM NOVČANICAMA

ZAGREB, 24. veljače (Hina) - "Po objavljivanju u tisku podataka o izgledu novih novčanica pojavile su se kritike na izbor motiva prikazanih na licu i naličju pojedinih novčanica. Na licu je uvijek lik kojega velikana iz hrvatske prošlosti, na naličju panorama ili kakav karakterističan detalj kojega hrvatskog grada. Komisija za izgradnju monetarnoga sustava i oblikovanje novčanica Republike Hrvatske veoma je pažljivo birala i jedne i druge motive, nastojeći zadovoljiti istodobno što više raznih kriterija", ističe se u izjavi potpredsjednika Komisije akademika Dalibora Brozovića, koja je dostavljena Hini. "Vrlo su savjesno razmatrani i vagani razni prijedlozi i u konačnome izboru našli su se likovi Petra Zrinskoga (1521-1671), Frana Krste Frankopana (1643-1671), biskupa Jurja Dobrile (1812-1892), Josipa Jelačića (1801-1859), Dživa Gundulića (1589-1638), Ivana Mažuranića (1814-1890), Stjepana Radića (1871-1928), Marka Marulića (1450-1524) i Ante Starčevića (1823-1896), a od gradova su izabrani Varaždin, Pula, Vukovar, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Split i Zagreb. Prigovori se uglavnom odnose na povezivanje likova na licu i gradova na naličju pojedinih novčanica. One su najvećim dijelom već otiskane i nikakve promjene već odavna nisu više moguće, jer je tehnologija same izradbe veoma složena i dugotrajna. Na novčanicama su predstavljeni Zrinski i Frankopan (zajedno) i Varaždin (5 kuna), Dobrila i Pula (10 kuna), Jelačić i Vukovar (20 kuna), Gundulić i Dubrovnik (50 kuna), Mažuranić i Rijeka (100 kuna), Radić i Osijek (200 kuna), Marulić i Split (500 kuna) i na koncu Starčević i Zagreb (1000 kuna). Prigovori su došli iz triju sredina. Čakovčani prosvjeduju što se uz likove Zrinskoga i Frankopana našao Varaždin, a ne Čakovec, koji je uz Zrinskoga mnogo vezaniji. Slično prigovaraju i Novljani, smatrajući da uz Mažuranića mnogo bolje pristaje Novi Vinodolski nego Rijeka. Zadrani pak nisu zadovoljni s drugoga razloga. Oni drže da se u izboru od osam najvažnijih hratskih gradova svakako morao naći i Zadar. Sve su te tvrdnje, same za se, posve točne i što se tiče vezanosti povijesnih hrvatskih ličnosti uz pojedina mjesta i što se tiče važnosti grada Zadra. Dapače, po određenim se mjerilima može tvrditi da je Zadar drugi po važnosti hrvatski grad, jer je crta Zagreb-Zadar vjerojatno najsnažnijom silnicom hrvatske povijesti. No pretpostavke od kojh polaze prigovori, nisu točne. Gradovi nisu birani ni po nekakvoj zamišljenoj ljestvici važnosti, ni tako da se svakoj povijesnoj ličnosti dodijeli grad koji joj pristaje. Zato se Zadrani ne moraju ljutiti, svatko zna što je Zadar i u prošlosti i danas, a Čakovčanima i Novljanima valja i samima nešto prigovoriti. Oni se pozivaju na vezivanje Marulića sa Splitom i Gundulića s Dubrovnikom, no radi se o samo dvjema novčanicama od njih osam. One su tako složene samo zato što su se u dva neovisno izabrana niza našla dvojica velikana i njihovi rodni gradovi. Nije valjda trebalo da Marulića povežemo primjerice s Vukovarom, a Gundulića s Pulom! Mogli su doći i prosvjedi za Dobrilu, Jelačića, Radića i Starčevića, ali srećom ih nije bilo. Jer Dobrila je recimo rođen blizu Pazina, Radić blizu Siska, a sigurno se nitko ne bi usudio reći da su to nevažni hrvatski gradovi. No radi se o nečem posve drugom. Nije zapravo osobito teško odgonetnuti kako je izabrano osam prikazanih gradova. Prva četiri obilježavaju krajnje točke Republike Hrvatske: sjeverozapad (Varaždin), jugozapad (Pula), sjeveroistok (Vukovar) i jugoistok (Dubrovnik). Oni sačunjavaju položen četverokut. S njime se križa drugi četverokut, tvoren od četiriju najvećih gradova: Rijeka, Osijek, Split, Zagreb. Jasno je da nijedan od njih ne bi mogao biti izostavljen ako bi se pojavila dva ili tri, a nemoguće ih je izostaviti sve. Još se jedan prigovor pojavio, bez sumnje opravdan. Nema ni jednoga ženskog lika. Osobno sam predlagao Katarinu Zrinsku ili Ivanu Brlić-Mažuranić, ali u konačnome je izboru učinjen propust. No to je ovaj put. Kako vrijeme prolazi, tako se usavršava i zaštitna tehnologija protiv krivotvorenja, a i društveni se ukus mijenja. Kada jednom novi niz hrvatskih novčanica počne postepeno zamjenjivati one što ćemo ih za koji mjesec upoznati, bit će na njima drugi likovi, sigurno i koji ženski. I drugi gradovi", napominje akademik Dalibor Brozović. (Hina) pp ds 241313 MET feb 94