IZ HRVATSKOGA TISKA

ZAGREB, 4. veljače (Hina)- VJESNIK : Kuna će vrijediti mnogo više od hrvatskoga dinara VJESNIK objavljuje razgovor s potpredsjednikom Komisije za izgradnju monetarnog sustava i oblikovanje novčanica RH, akademikom Daliborom Brozovićem. Otvaranje kovnice novca pri Hrvatskom novčarskom zavodu po mišljenju akademika Brozovića veoma je važan događaj za Hrvatsku, ponajprije jer takva institucija za jednu državu predstavlja "jednu od njezinih najvažnijih, najreprezentativnijih ustanova. On ima svoju gospodarsku važnost, ali i važnost predstavljanja države". Podsjeća zatim na dosadašnje kovnice novca na području Republike Hrvatske, napominjući kako zasad nema financijskih ni tehničkih mogućnosti za otvaranje tiskare, "ali se nadamo da će se to riješiti u razmjerno bliskoj budućnosti". O ulozi hrvatskog dinara u sadašnjem monetarnom sustavu kaže da je "časno obavio svoju ulogu u jednom vremenu naše monetarne zbilje. Uskoro će biti zamijenjen kunom. U tu se monetarnu opciju ide iz dva razloga: da se ponište posljedice inflacije, zbog čega se često mijenja ime valute; kao i zato što države koje danas imaju dinar nisu države u čijem bi se monetarnom društvu Hrvatska najbolje osjećala". Na pitanje hoće li nova hrvatska valuta ući u monetarni sustav RH za Dan državnosti ove godine, akademik Brozović napominje kako Komisija drži do tog roka i sve poslove koje obavalja prilagodila je tom roku. Govoreći o monetarnim obilježjima nove hrvatske valute nabraja: "Obilježja poput fiksnoga tečaja, zamjenjivosti za druge valute i drugo ovise o Narodnoj banci Hrvatske, koja novac izdaje, samo djelomično. Država, narodno gospodarstvo i NBH treba činiti sve kako bi status nacionalnog novca bio međunarodno priznat pod najpovoljenijim uvjetima. No mi sami ne možemo proglasiti svoju međunarodno priznatu konvertibilnost. Mi možemo samo osigurati čvrstu vrijednost, dakle stabilnost, onemogućiti inflaciju i provoditi u zemlji zamjenjivost nacionalne valute za međunarodno priznatu konvertibilnu valutu", objašnjava Brozović. Ističe kako će kuna u startu biti mnogo vredniji novac od sadašnjeg dinara, ali sada točan paritet u odnosu na njemačku marku još nije određen, nego samo u nekom rasponu. Akademik Brozović je podsjetio kako je nastalo ima kuna za novi hrvatski novac, a zatim objasnio zašto se odustalo od krune i banice. "Riječ banica u mnogim hrvatskim krajevima povezana je s lošim novcem. Osim toga, ona je trosložna i dugačka riječ, a mnogi u svijetu izgovarali bi je banika. Zatim, kraljevske i banske asocijacije na novcu ne pristaju najbolje jednoj modernoj i suvremenoj europskoj državi, kakva želi biti Hrvatska: demokratska, parlamentarna republika slobodnoga tržišta. Zato se odustalo od krune i banice". Brozović se složio s tvrdnjom lista da se hrvatski dinar potrošio, a na kraju razgovora je ustvrdio da promjena hrvatske valute neće stajati više nego što provođenje sličnih operacija stoji u svijetu. VEČERNJI LIST: Pregovorima do avnojskih granica Za VEČERNJI LIST Milovan Nedeljkov razgovarao je s mr. Željkom Simićem, potpredsjednikom Vlade SR Jugoslavije, uoči njegova dolaska u Zagreb. Procjenjujući uspješnost svoga puta u Zagreb, Simić kaže kako vjeruje u tolerantne razgovore i ravnopravne pregovore i ističe da mu je želja pokazati da u njegovoj zemlji postoji dobra volja za normalizaciju odnosa. "Dakle, držim da smo mi ovdje, u Beogradu, i najvažnije političke ličnosti u Zagrebu, svjesni toga da postoje golemi problemi i da se oni jednim posjetom ne mogu riješiti, ali taj posjet, i svi koji će uslijediti, mogu označiti početak razumnog rješavanja onih problema koji danas stoje na putu opće normalizacije odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije", ocjenjuje Simić. Ističe kako su se sudionici pregovora o normalizaciji odnosa okrenuli "konkretnim egzistencijalnim problemima", uz objašnjenje kako je "očigledno da rješavanje tih životnih problema može povoljno utjecati na rješavanje onih koji su emanentno u političkoj sferi. Rješavanje iznimno ambicioznih političkih pitanja može ponekad usporiti normalizaciju ukupnih odnosa, premda ne negiram mogućnost postizanja takve situacije u skoroj budućnosti", kaže Simić. Na molbu novinara da konkretizira ta 'životna pitanja' odgovara da su to "pitanja nestalih osoba, kao i sva ona koja sežu u područje humanitarnih prava". Na upit novinara ima li u SRJ hrvatskih zarobljenika odgovara kako po njegovim saznanjima "ne postoji ijedan hrvatski državljanin koji se nalazi u nekom od zatvora na teritoriju Jugoslavije. (...) Svi su naši zatvori otvoreni i dostupni međunarodnim institucijama, a svatko iz Hrvatske, ako postoje indicije, može obići te zatvore, jer u Jugoslaviji ne postoje nikakvi logori, kampovi i nešto tome slično", dodaje Simić. Simić u nastavku ističe kako su "svi napori na planu normalizacije odnosa Republike Hrvatske i SR Jugoslavije usmjereni... na to da se izbjegne bilo kakva mogućnost i pomisao, a kamoli neki konkretan akt, koji bi vodili k ratu". Na pitanje novinara kako u tom kontekstu promatara Knin, Simić kaže kako je politička realnost "da se ta pitanja mogu riješiti samo između legitimnih predstavnika srpskog naroda u krajini i hrvatskih legitimnih predstavnika". Na primjedbu novinara o izjavi Milana Martića u kojoj on govori o ujedinjenju svih srpskih zemalja tijekom ove godine, Simić odgovara: "Ne mogu nikako govoriti u ime legitimnih predstavnika srpske krajine, niti želim tumačiti njihove izjave, jer je sasvim prirodno za tako nešto priupitati njih. (...) Riječju, ne bi trebalo donositi bilo kakve uopćene zaključke na osnovi izjava bilo kojeg pojedinačnog političkog djelatnika, već bi probleme trebalo sagledavati u njihovoj cjelovitosti. Iz tih narušenih hrvatsko-srpskih odnosa, u kojima je donedavno dominirala nesnošljivost, trebalo bi izbaciti strah i nevjericu i konkretnim činima pokazati da su beskonfliktni odnosi među dvama narodima mogući i poželjni". Na upit novinara kakvi su izgledi avnojskih granica, odgovara kako one "ne moraju biti kamen spoticanja, već predmet pregovora. Obje su krajnje ambivalentne kada je u pitanju realnost. Došli smo do spoznaje, ako se govori o pravu na samoodređenje, da je narod taj koji svojom voljom tvori te granice, a ne neki politički moćnici". Drži da "je to toliko osjetljivo da to treba ostaviti za kasnije pregovore i razgovore. (...) Možda bi bilo pogubno kada bismo ta, najosjetljivija pitanja, postavili kao prva. No, počnemo li od manjih, ali životno važnih pitanja, i uvide li obje strane da obostrano postoji dobra volja, vrlo bi brzo i ta najosjetljivija pitanja mogla doći na dnevni red", drži Simić. Ocjenjuje ovu godinu prekretničkom u hrvatsko-srpskim odnosima i potvđuje da u Zagreb ide s ponudom mira. "Spremni smo na dijalog i u tolerantnom općenju jedino vidimo mogućnost rješavanja problema. Govorim u ime onih političkih snaga u Srbiji i SR Jugoslaviji koje su ovdje dominantne. Rane su obostrano teške, ne kažem da je lako sve zaboraviti, ali moramo krenuti mirnim putem", kaže na kraju Simić. (Hina) dd 040752 MET feb 94 040752 MET feb 94