ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - O problemu obnavljanja razorene BiH, u uvodnome komentaru današnjeg Večernjeg lista piše Višnja Starešina. U uvodu izdvaja ocjenu jednog od glasnogovornika UNHCR-a koji upozorava na probleme s kojima će
se susretati u akciji povratka prognanika i napominje kako je, uz program povratka potreban i dobar program obnove, jer "ljudima treba dati posao, omogućiti im da se sami uzdržavaju nakon što prestane isporuka humanitarne pomoći".
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - O problemu obnavljanja razorene BiH, u
uvodnome komentaru današnjeg Večernjeg lista piše Višnja Starešina. U
uvodu izdvaja ocjenu jednog od glasnogovornika UNHCR-a koji upozorava
na probleme s kojima će se susretati u akciji povratka prognanika i
napominje kako je, uz program povratka potreban i dobar program
obnove, jer "ljudima treba dati posao, omogućiti im da se sami
uzdržavaju nakon što prestane isporuka humanitarne pomoći". #L#
Zatim novinarka iznosi neke brojačane pokazatelje i piše: "Vodstvo u
obnovi odlučila je preuzeti Europska unija. Uz niz konferencija prije
Božića održat će se i konferencija za BiH na kojoj donatori trebaju
najaviti priloge obnovi. Njome će biti obuhvaćene samo donacije za BiH
kako bi se udovoljilo zahtjevima islamskih država, koje nisu
zainteresirane za obnovu šire regije. Posebna takva konferencija za
Hrvatsku predviđena je tek za veljaču sljedeće godine. Europska unija
već je najavila 400 milijuna ekija iz programa PHARE za BiH od '96. do
'99. godine, po 200 milijuna ekija iz istog programa za sve ostale
države bivše Jugoslavije osim Slovenije, te za svaku 124 milijuna
ekija sljedeće godine. Slikovitije: za tri godine obnove BiH, koja
dobiva najviše, EU predviđa sredstva koja nisu dostatna za tromjesečne
troškove dosadašnje operacije UNPROFOR-a.
U konačnici, kad se pribroje prilozi islamskih zemalja i pojedinačni
prilozi drugih država, svota će biti mnogo veća, ali još uvijek manja
od jednogodišnjih troškova NATO-ove operacije provedbe mira. Za
gašenje ratnog požara novac se prikupljao mnogo lakše, a za obnovu
mora se zaslužiti. (...) Drugim riječima, uspješnost obnove ponajviše
ovisi o tome hoće li se države koje se obnavljaju uspjeti organizirati
tako da pomoć prime i privuku, jer sasvim sigurno, nitko neće biti
voljan davati novac na raspolaganje lokalnim meešetarima. Hrvatska
pritom ipak ima najveće izglede - bude li ih uspjela iskoristiti",
napominje novinarka.
Istaknuvši kako u ratu nitko nije razmišljao "o tome što se dogodilo
s društvom iznutra, s državnim ustrojstvom", novinarka ponavlja
tvrdnju s početka komentara kako će ljude, nakon što prestane dolaziti
humanitarna pomoć, trebati zaposliti i stvoriti mogućnost zarade.
Upozorava, pritom, na činjenicu da su razlike među pojedinim
dijelovima BiH goleme. Tu navodi primjer mirovina koje su se na
području Herceg-Bosne isplaćivale i u vrijeme rata i to od nekoliko
stotina njemačkih maraka, dok su na području pod kontrolom Armije BiH
bili dvije-tri marke, a izdvaja i situaciju sa srpskim entitetom,
"koji je manje fizički razoren, ali je potpuno razoren gospodarski i
socijalno".
Iz svega zaključuje: "Poslijeratni mir mnogo je zahtjevniji od rata,
a promašaji u njemu jednako opsni kao i sam rat, osobito za
najrazoreniju BiH, u koju dolazi 60.000 stranih vojnika. Promašaji u
pristupu obnovi mogu vrlo lako otvoriti mračnu perspektivu mira, s
više gladnih negoli u ratno doba, uz naglašenu 'suradnju' žena s
vojnim postrojbama, uz crno tržište, uz društvo koje tone u sve veću
bijedu, iz koje izlaz može potražiti samo u novome ratu. Kad se govori
o obnovi, i to valja imati na umu".
(Hina) mc
270732 MET nov 95