LONDON, 21. studeni (Hina/Reutrer) - Od industrije koja će samo u ovoj godini diljem svijeta uložiti kapital ukupne vrijednosti 35 milijardi dolara i na tome zaraditi više od 150 milijardi dolara (!) zaista se može puno
očekivati.
LONDON, 21. studeni (Hina/Reutrer) - Od industrije koja će samo u ovoj
godini diljem svijeta uložiti kapital ukupne vrijednosti 35 milijardi
dolara i na tome zaraditi više od 150 milijardi dolara (!) zaista se
može puno očekivati. #L#
Gotovo ni jedan od današnjih industrijskih proizvoda ne bi mogao
funkcionirati a niti postojati bez malog, jedva vidljivog ali
svemogućeg kompjutorskog čipa. Stoga industrija takozvanih poluvodiča,
odnosno niza komponenti na bazi kojih kompjutori rade, sada doslovno
cvate.
Jim Eastlake, direktor odjela za tehnički konzalting Dataquesta,
Europske udruge prizvođača poluvodiča, rekao je da će se ove godine
diljem svijeta u ovaj posao uložiti 35 milijardi dolara a već
slijedeće godine čak 40 milijardi dolara.
Prema podacima udruge u 1993. godini kompanije su u razvoj
proizvodnje uložile između 12 i 14 milijardi dolara.
Cijene visoke tehnologije su početkom ovoga mjeseca bile naglo pale
jer su se investitori uplašili da je potražnja za čipovima bila ipak
nešto precijenjena. Ali njihov je strah ubrzo nestao pa se u
industriju visoke tehnologije ulažu golema sredstva.
U kolovozu su IBM i japanska korporacija Toshiba objavile da u
Manassasu u Virginiji planiraju izgraditi postrojenja za proizvodnju
čipova s memorijom za dinamični nasumični pristup, koje bi koštalo 1,2
milijarde dolara. Početkom ovog mjeseca IBM je objavio i proširenje
proizvodnje mikroelektronike u Essonnesu u Francuskoj i u Burlingtonu
u Vermontu, što bi ukupno koštalo 1,4 milijarde dolara.
Najveći njemački proizvođač elektronike Siemens nedavno je najavio
povećanje proizvodnje čipova u Dresdenu, što bi stajalo oko 1,9
milijarde dolara, kao i u Velikoj Britaniji te Americi, u suradnji s
tvrtkom Motorola.
"Predviđamo da će prodaja poluvodiča u 1995. godini iznositi oko 150
milijardi dolara, za razliku od 11 milijardi 1994. godine, a mogla bi
dostići i 155 milijardi. Slijedeće godine će prodaja biti vrijedna 180
milijardi", kaže Eastlake.
Povećanje potražnje posljedica je sve veće upotrebe kompjuterskih
čipova u proizvodnji automobilskih motora i nove sigurnosne dodatne
opreme automobilima kao što su zračni jastuci i kočnice sa ABS-om, ili
pak u kontroliranju točnosti ručnih satova i u tehnologiji mobilnih
telefona.
Stručnjaci kažu da smo tek na početku posvemašnje kompjutorizacije
života.
"Najveće kompanije za proizvodnju poluvodiča sada se pripremaju za
proizvodnju nove generacije", objavljeno je u nedavnom izvješću.
Primjena multimedijske tehnologije zahtijeva sofisticirane procesore
i ogromne memorije i zato, kako raste tržište raste i potražnja novih
mikroprocesora i memorije, kažu stručnjaci.
Eastlake predviđa razvoj mnogih drugih područja proizvodnje povezanih
uz primjenu poluvodiča.
Postojat će čitav niz sustava kojima će trebati kompjuterska
kontrola, tvrdfi Eastlake. Razvit će se medicinska elektronika, zatim
elektronska kućna brojila za plin i struju, uređaji koji bi se
koristili u gradskom prijevozu, na željeznici, uređaji za kontrolu i
opskrbu vlakova strujom. Osim osobnih računala čak će i proizvodi kao
što je žarulja, uključujući fluorescentne cijevi, obične kućne i
ulične svjetiljke imati ugrađene poluvodiče.
Konkurencija je jamstvo neprekidnog razvoja kompjutora, a kako
primjećuje profesor Roger Cowley iz laboratorija Clarendon na
Oxfordskom sveučilištu, to će najviše veseliti kompjutorske manijake.
"Uređaji će postajati sve bolji a visokom tehnologijom će se moći
jednostavnije upravljati."
Međutim, svaki napredak ima neku granicu iza koje se ne može ići.
"Sad se u proizvodnji koriste litografski procesi uz uporabu običnog
svjetla ali to je ograničeno duljinom zraka svjetlosti. Potrebno je
pronaći nove načine što bi značilo uporabu rentgenskih zraka za
proizvodnju manjih i snažnijih uređaja", misli prof. Cowley.
(Hina) gt fp
211011 MET nov 95