VJESNIK: DOBRE I LOŠE POSLJEDICE VISOKIH KAMATNIH STOPA

ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - O problemu visokih kamatnih stopa, odnosno o činjenici da je Hrvatska danas zemlja s najskupljim novcem na svijetu, u današnjem Vjesniku piše Ivo Jakovljević u 'Ekonomskom brevijaru'. Istaknuvši kako se one danas u Hrvatskoj kreću između 20 i 28 posto godišnje, Jakovljević nabraja osnovne razloge činjenice da su zajmovi, odnosno novac, tako skupi. Izdvaja posljedice vanjske agresije, višegodišnju privrednu depresiju, nisku štednju, bijeg kapitala, restriktivne monetarne politike središnje banke, posredne učinke precijenjenosti tečaja kune... Istaknuvši kako visoke kamatne stope imaju pozitivnih strana jer donose lavinu inozemnog špekulativnog i ulagačkog kapitala i na kraći rok pridonose monetarnoj stabilnosti, Jakovljević posebno upozorava na negativne posljedice. Piše kako trajno visoke kamatne stope najteže posljedice ostavljaju na ukupnu privrednu strukturu i na iz toga izvedene financijske tijekove, "budući da jačaju špekulativne na štetu investicijskih projekata, odnosno sivu na štetu legalne ekonomije i trgovinu na račun proizvodnje, a bijeg kapitala na račun stagnacije ili pada domaće štednje" i zaključuje: "Zbog svega toga se u hrvatskoj i najširoj javnosti razlogom i već gotovo panično od nove hrvatske Vlade traži radikalno nova, za proizvodnju i obnovu poticajna ekonomska politika. Prvi uvjet za takav zaokret je - postojan i pravedan mir na cijelom hrvatskom prostoru. Drugi uvjet je znatno sudjelovanje međunarodnih financijskih ustanova u sanaciji hrvatskih banaka, u čijoj će pozadini biti rigorozna primjena Zakona o stečaju. A treći je uvjet - liberalniji ulaz za inozemne banke, čiji bi konkurencijski učinak povoljno djelovao i na kvalitetu bankovnih usluga i na visinu kamatne stope. Ispune li se ta tri uvjeta već od proljeća, Matešin bi tim mogao doći u povoljnu priliku da na čas zakoči privatizaciju, tj. prodaju hrvatske imovine u nepovoljnim okolnostima po sniženim cijenama, kako bi s prvim znacima znatno povećanog hrvatskog rejtinga u svijetu biznisa ubrzao tu istu privatizaciju na opću i dugoročnu korist. U tom bi slučaju (a u postdaytonskim okolnostima) radikalno nova ekonomska politika bila lako ostvariva, jer bi se mogla temeljiti na dvjema najmoćnijim polugama dinamične obnove: niskim poreznim stopama i povoljnim kamatama. Utoliko bi se prijelomni čas za dinamiziranje novog razvoja mogao prepoznati tek onda kada se sadašnje supervisoke kamatne stope - prepolove!" (Hina) dd 210735 MET nov 95