DR. GREGURIĆ O PRIJEDLOGU ZAKONA O VRAĆANJU I NAKNADI ZA ODUZETU IMOVINU

ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Nadnaslov: Prijedlog zakona o vraćanju i naknadi za oduzete imovinu Naslov: Dr. Franjo Gregurić o Prijedlogu zakona o vraćanju i naknadi za oduzetu imovinu Podnaslov: Prijašnjim vlasnicima valja vratiti ono što se objektivno može vratiti, bez dodatnih opterećenja za državu i bez ugrožavanja stečenih prava trećih osoba ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - "Prijašnjim vlasnicima valja vratiti ono što se objektivno može vratiti, bez dodatnih opterećenja za državu i bez ugrožavanja stečenih prava trećih osoba, a samim time i bez većih društvenih napetosti", stoji u obrazloženju Prijedloga zakona o vraćanju i naknadi za oduzetu imovinu kojeg je u saborsku proceduru uputio zastupnik Zastupničkog doma Sabora dr. Franjo Gregurić. Kao osnovno načelo, dr. Gregurić uzima naturalnu restituciju, odnosno vraćanje u vlasništvo svih onih stvari koje fizički postoje, a u slučaju kada to iz određenih razloga nije moguće opredjeljuje se za priznavanje prava prijašnjim vlasnicima na naknadu u obveznicama ili dionicama s time da bi iznos naknade bio ograničen. Prijedlog Zakona, upućen je 20. lipnja u redovitu saborsku proceduru, a dostavljen je i predsjedniku Republike dr. Franji Tuđmanu, predstojniku Ureda Predsjednika Hrvoju Šariniću, predsjedniku Vlade Nikici Valentiću te Predsjedništvu HDZ-a, istaknuo je u razgovoru za Hinu dr. Franjo Gregurić. Međunaslov: "Otvoriti Pandorinu kutiju" Podsjetio je da je zakon o denacionalizaciji bio pripreman još 1991. godine, kada je u sklopu Vlade djelovao i Ured za denacionalizaciju, koji je zaprimio brojne zahtjeve za povratom oduzete imovine. Dodao je da je često, pa i na Klubu zastupnika HDZ-a zagovarao potrebu donošenja takvog zakona, ističući da je navedeni prijedlog njegova osobna moralna obveza i obveza kao bivšeg predsjednika Vlade te obveza vladajuće stranke HDZ-a, koja je i zacrtana u njenom programu. "Pandorina se kutija mora otvoriti", naglašava dr. Gregurić. Drži da je bitno napokon početi s raspravom o toj 'vrućoj temi', utvrditi prava te načine i rokove povrata i naknade za oduzetu imovinu. Nitko ne treba očekivati da će se taj postupak obaviti u roku dva mjeseca, ali je značajno krenuti te posebice utvrditi konačnu evidenciju temeljem koje će se povrat i naknada obavljati, kaže dr. Gregurića. Stoga i u tekstu predlaže da u roku godinu dana prijašnji vlasnik podnese zahtjev za povrat imovine koja im je tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata oduzeta i prenijeta u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo, bilo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom ili drugim propisima. U samom zakonskom tekstu dr. Gregurić navodi 29 zakona bivše države koji su bili osnova oduzimanju imovine, a po prijedlogu, vraćala bi se i imovina oduzeta presudama, odlukama, rješenjima i drugim aktima što su ih izdala vojna ili civilna tijela od 6. travnja 1941. godine, do donošenja navedenih 29 zakona ili u njihovoj provedbi, kao i imovina oduzeta bez pravnog osnova. Međunaslov: Povrat imovine ili naknada u obveznicama Predmet denacionalizacije bilo bi neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, stambene i poslovne zgrade, odnosno idelani dijelovi takvih zgrada, te stanovi i poslovne prostorije, kao posebni dijelovi zgrade, odnosno idealni dijelovi tih posebnih dijelova, poduzeća, pokretnine i brodovi. U obrazloženju dr. Gregurić navodi da se Ministarstvu pravosuđa prijavilo 25.500 prijašnjih vlasnika koji su podnijeli 49.317 prijava za zemljište, 1.805 za poduzeća, 29.414 za stanove te 16.189 za poslovni prostor. Prava iz predloženog zakona priznavala bi se fizičkoj osobi - prijašnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvog nasljednog reda, koji na dan stupanja na snagu zakona imaju hrvatsko državljanstvo. Prijašnjem vlasniku imovina se ne bi vraćala niti bi mu se priznalo pravo na naknadu u slučaju da mu je druga država na temelju međudržavnog ugovora isplatila naknadu ili je propustio zakonsku mogućnost naplate naknade. Prava iz predloženog zakona ne bi pripadala ni stranim fizičkim osobama, iako se dopušta iznimka za strance za koje Vlada ocijeni da postoje osobito važni državni razlozi. Pravo na vraćanje ili naknadu imovine pripada i crkvi i drugim vjerskim zajednicama i njihovim ustanovama. Detaljnije razrađujući vraćanje pojedine imovine, dr. Gregurić, uz ostalo, predlaže povrat poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta prijašnjim vlasnicima, ali im se takva imovina ne bi vraćala ako je oduzeta na temelju triju od 29 navedenih zakona - Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području Narodne Republike Hrvatske te Zakona o poljoprivrednom zemljišnom fondu općenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama. Za tako oduzeto poljoprivredno zemljište prijašnjem bi vlasniku pripalo pravo na naknadu koju bi isplaćivao Hrvatski fond za privatizaciju u obliku dionica u društvima koja koriste poljoprivredno zemljište a koja su provela pretvorbu. Međunaslov: Stanari ostaju u nacionaliziranim stanovima? Prijašnjem vlasniku vraćalo bi se u vlasništvo i posjed stan na kojem ne postoji stanarski ili tome sličan odnos, a u vlasništvo bi se samo vraćao stan na kojem postoji stanarski ili sličan odnos. Neki podaci govore o oko 60.000 nacionaliziranih ili konfisciranih stanova, pojašnjava dr. Gregurić navodeći da bi vraćanjem stana prijašnjem vlasniku stanari stekli status najmoprimatelja koji bi imali pravo zajedno sa članovima obiteljskog domaćinstva nastaviti koristiti stan. Vlasnik i najmoprimatelj bili bi dužni zaključiti ugovor o najmu, a najmoprimatelj bi bio dužan vlasniku plaćati najamninu. U nizu odredbi kojima regulira vraćanje stanova, dr. Gregurić uz ostalo predlaže da u slučaju smrti najmoprimatelja pravo daljnjeg korištenja stana pripada članovima njegova obiteljskog domaćinstva, a u slučaju prodaje stana pravo prvootkupa daje najmoprimatelju. Zakonski prijedlog predviđa da se prijašnjem vlasniku ne bi vraćala oduzeta poduzeća već bi mu pripala naknada visinu koje bi utvrdio Hrvatski fond za privatizaciju, a ona bi bila ostvarena prvenstveno u društvima u kojima se nalazi imovina oduzetog mu poduzeća. Prema predloženom zakonu prijašnjem vlasniku ne bi se vraćali ni brodovi već bi mu pripala naknada. Zakonski prijedlog predviđa i nekoliko izuzetaka od denacionalizacije pa se, uz ostalo, ne bi vraćala imovina koja više ne postoji ili su na njoj temeljem valjanog pravnog osnova treće fizičke osobe stekle pravo vlasništva ili im je takva imovina predana u posjed. Ne bi se vraćale ni nekretnine koje služe i koriste se za obavljanje djelatnosti tijela državne vlasti Republike Hrvatske, a nije predviđeno ni vraćanje nekretnina koje su nedjeljiv sastavni dio sistema mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća s područja energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza, nekretnina čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, ili bi bila bitno okrnjena ekonomska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa. Za imovinu koja se ne bi vraćala kao i za imovinu koja ne postoji, prijašnjem bi vlasniku pripalo pravo na naknadu u obveznicama Hrvatskog fonda za denacionalizaciju, koji bi se osnovao kao fond ili investicijski fonda, vidjet će se u raspravi. Iznos naknade bio bi ograničen a Gregurićev je prijedlog da to bude dva milijuna njemačkih maraka u kunama na dan donošenja rješenja. Istodobno predlaže i kriterije prema kojima bi se utvrđivala visina naknade, koja bi u postocima iznosila sto posto, 75 posto, 50, 25 i 10 posto. Tako bi, na primjer, za vrijednost oduzete nekretnine do tri milijuna kuna visina naknade bila sto posto, najnižih deset posto iznosila bi naknada za oduzete nekretnine čija vrijednost premašuje dvadeset milijuna kuna. Obveznice koje bi se dobivale kao naknada glasile bi na DEM i bile isplative u jednakim polugodišnjim obrocima tijekom 20 godina uz kamatnu stopu od šest posto. O Prijedlogu zakona o vraćanju i naknadi oduzete imovine, po očekivanju dr. Gregurića, domovi Sabora bi trebali raspravljati na jesen. Do tada, kaže, ima dosta vremena da se na miru pročitaju predložene odredbe, daju sugestije, prijedlozi i mišljenja, kako bi se našao najbolji put za rješavanje te vrlo složene i značajne problematike. (Hina) sšh/db/bn ds 231027 MET jul 95