BISKUP KOMARICA POSLAO PISMO RADOVANU KARADŽIĆU

BANJA LUKA, 19. srpnja (Hina) - Banjalučki biskup dr. Franjo Komarica poslao je pismo Radovanu Karadžiću u kojem ga izvještava o nastavku uništavanja crkava u župama banjalučke biskupije te o daljnjoj zabrani biskupijskom Caritasu da dostavlja humanitarnu pomoć ugroženom stanovništvu na širem banjalučkom području. "Vama je dobro poznato da je najveći broj katolika u župama moje biskupije cijelo vrijeme ovog užasnog rata uporno ustrajavao u miroljubivosti. To je neshvatljivije - ničim izazvano i ne tek slučajno, nego sistematsko - uništavanje naših crkvenih objekata od rujna 1991. sve do zadnjih dana", stoji u pismu poslanom Radovanu Karadžiću 17. srpnja. Biskup Komarica navodi kako je do sada potpuno uništeno 20 župnih crkava i 22 područne crkve te da su teško oštećene dvije župne i 13 područnih crkava. Osam župnih i osam područnih crkava lakše je oštećeno, dok je 27 pastoralnih centara, župnih i samostanskih zgrada srušeno ili teško oštećeno. Na desetak groblja, posebice u banjalučkoj i laktaškoj općini, oskvrnuto je i devastirani su mnogi grobovi-spomenici, ističe u pismu biskup Komarica. Navodeći kako se uništavanje i otuđivanje crkvene imovine nastavlja i u posljednje vrijeme, često sa znanjem i po nalogu predstavnika vlasti, biskup Komarica podsjeća na mnoge slučajeve uništavanja crkvene imovine na području Banje Luke, Laktaša, Gradiške i Mrkonjić Grada. "Pitam Vas, kao najodgovorniju političku osobu i kao pravoslavnog hrišćanina: je li to doista i stajalište SDS-a i Vaše osobno", pita biskup Komarica i dodaje kako se osobno zauzeo kod predstavnika HDZ-a u Livnu i katoličkih svećenika u tom gradu da se imovina pravoslavne crkve u Livnu sačuva, što je i učinjeno, dok u srpskim općinama "predstavnici srpskog naroda naređuju potpuno uništenje zadnjih tragova katoličkih crkava". Biskup Komarica u pismu Radovanu Karadžiću upozorava na tešku i potpuno neizvjesnu sadašnjost i budućnost više stotina katoličkih obitelji koje su u posljednja dva i pol mjeseca, posebice u banjalučkoj općini, istjerane iz svojih domova ili prisiljene da ih napuste i koje su "na rubu gladi". "Za oko 40.000 osoba Caritas je od 1. tavnja do 15. srpnja po osobi mogao podijeliti oko 4,5 kilograma živežnih namirnica i tek oko 6 dekagrama higijenskih potrepština", piše Komarica i dodaje kako Caritas redovito pomaže i mnogim Srbima. U pismu biskup Komarica ističe kako o Karadžiću osobno ovisi hoće li se i dalje nekažnjeno provoditi samovolja i bezakonje pojedinih ljudi ili skupina ljudi, koji predstavljaju vlast u RS, te hoće li se s Karadžićevim dopuštenjem ostvariti želja pojedinih moćnih ekstremista iz redova srpskoga pravoslavnog naroda da unište i ono malo preostaloga katoličkog pučanstva i onaj mali broj vjerskih objekata i institucija. Biskup Komarica također pita Karadžića hoće li se i dalje biskupijskom Caritasu onemogućavati doprema prijeko potrebne pomoći za ugroženo stanovništvo (ne samo katoličko) na širem banjalučkom području, budući da su dosad od općinskih vlasti, kojima su pitanja upućivana, dobivani negativni odgovori ili odgovora uopće nije bilo. (Hina) pp/kt mt dd 191458 MET jul 95