HUS: VLADA NEMA VIZIJU GOSPODARSKOG RAZVOJA

ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Hrvatska udruga sindikata (HUS) drži da Vlada nema viziju gospodarskog razvoja Hrvatske, što pokazuje i Uredba o solidarnoj štednji za financiranje obnove i obrane koja zapravo predstavlja izvlačenje preostalog novca iz proizvodnje i njegovo usmjeravanje u potrošnju, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare HUS-a. "Pitamo Vladu postoji li druga faza stabilizacijskog programa, na koju čekamo već dvije godine, i je li Uredba početak te druge faze, jer ako jest, tada stabilizacijski program zapravo niti ne postoji", rekao je predsjednik HUS-a Niko Gunjina. Vlada bi također trebala odgovoriti zašto nije ostvaren predviđeni rast proizvodnje od sedam posto, jer u tom slučaju Uredba ne bi bila potrebna, istaknuo je Gunjina. Uredba je protuustavna, istaknuo je Gunjina i najavio da će HUS poslati pismo svim saborskim zastupnicima sa zahtjevom da je odbace. HUS će također pred Ustavnim sudom povesti postupak za ocjenu ustavnosti Uredbe, a možda će posegnuti i za "nekim oblicima neposluha" sve dok ne dobije ocjenu ustavnosti, napomenuo je on. Vladin stabilizacijski program zasniva se trgovačko-špekulantskom modelu koji ne potiče razvoj, nego izaziva pad proizvodnje i nezaposlenost, ocijenio je Gunjina dodavši da je to "klonirani stabilizacijski model Ante Markovića". Nasuprot tome, HUS se zalaže za radno-štedni model stabilizacije koji jedini može obnoviti proizvodnju i povećati zaposlenost, kazao je Gunjina. Savjetnik u HUS-u Antun Abramović pojasnio je da radno-štedni model uključuje potpuno drukčiji model privatizacije od postojećeg, koji je doveo do rasprodaje nacionalnog bogatstva i stvaranja špekulantskog lobija. Novi model privatizacije sličan je svojedobnom "Reaganovom modelu" - kupci dionica bili su obvezani da javni trošak radne snage (doprinose) kompenziraju uplatama u investicijske fondove. Time je stvoren kapital za investicijske fondove, a novac vraćen iz potrošnje u proizvodnju, dodao je Abramović. Osim toga, radno-štedni model podrazumijeva i korištenje hrvatskih deviznih zaliha u visini od 2,9 do 3,2 milijarde dolara koje nepokretne leže u inozemnim bankama. HUS ima saznanja da, primjerice, Zagrebačka banka drži velika devizna sredstva (uštede građana) u LHB banci u Stuttgartu koja, međutim, ne odobrava zajmove hrvatskim poduzećima, dok istodobno kreditira slovenska poduzeća, iako je slovenski devizni ulog u banci mnogo manji. "Držimo da je to posljedica politike hrvatske Vlade koja se stavila pod 'tutorstvo' MMF-a koji joj zapravo određuje financijsku politiku", kazao je Abramović. HUS se također ne slaže s dosadašnjim modelom restrukturiranja gospodarstva koji upropaštava hrvatsku industriju, što je za državu u poluratnom stanju opasno i zbog strateških razloga, nastavio je Abramović. "Hrvatska javnost i Sabor trebaju znati da u Hrvatskoj još postoji zdrava gospodarska pamet i stručnjaci sposobni za izradu programa prema radno-štednom modelu", rekao je Abramović dodavši da će imena tih stručnjaka HUS objelodaniti najesen. Komentirajući najave nekih sindikalnih prvaka da će sudjelovati na idućim parlamentarnim izborima, Niko Gunjina je ustvrdio da se članovi HUS-a neće pojaviti na eventualnim sindikalnim izbornim listama. "Sugerirat ćemo našim članovima da glasuju za stranke koje uvažavaju programska načela HUS-a", rekao je Gunjina. (Hina) md mc 181550 MET jul 95