POREZ NA DODANU VRIJEDNOST OD 1.1.1997.?

ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Porez na dodanu vrijednost, u visini 22 posto, primjenjivat će se u hrvatskom poreznom sustavu od 1.1.1997. godine, stoji u Konačnom prijedlogu zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je upućen u saborsku proceduru. Riječ je o zakonu, kojim se zaokružuje hrvatska porezna reforma, a od prvog do drugog čitanja zakonski je tekst pretrpio značajne izmjene. Tako je porezna stopa sada jedinstvena i iznosila bi 22 posto, iako se u prvom prijedlogu govorilo o 20 posto i 0 posto (kruh, mlijeko, ulje, jestive masti). Druga značajna novost je prolongacija primjene za godinu dana, odnosno sa 1.1.1996. na 1.1.1997. Osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge, pri čemu treba reći da je porez na dodanu vrijednost neutralan za poreznog obveznika-poduzetnika. Za poduzetnika kupnja opreme, reprodukcijskog materijala, trgovačke robe i korištenje usluga drugih poduzetnika praktički nije porezno opterećena. Porez koji on plaća dobavljačima za isporučena dobra i obavljene usluge istodobno ima pravo odbiti od svoje porezne obveze. Tim se sustavom otežava izbjegavanje plaćanja poreza jer su za visinu i plaćanje porezne obveze podjednako zainteresirani i prodavatelji i kupci. Zakon je predvidio i porezna oslobođenja. Izvoz svih dobara oslobođen je od plaćanja poreza na dodanu vrijednost kako bi izvoznici bili konkurentniji na inozemnom tržištu. Također su oslobođene bankovne i financijske usluge, usluge osiguranja i reosiguranja, usluge davanja kredita, usluge doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara, određene usluge liječenja u zdravstvenim uslugama, usluge ustanova socijalne skrbi usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda, usluge vjerskih zajednica i ustanova te određene usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi. Za sve ostale isporuke dobara i obavljene usluge propisana je stopa poreza na dodanu vrijednost od 22 posto. Poduzetnici čija godišnja vrijednost isporuke dobara i obavljenih usluga ne premašuje iznos 50.000 kuna, ne plaćaju porez na dodanu vrijednost, ali nemaju pravo na odbitak pretporeza. Međutim, ti poduzetnici mogu zatražiti od Porezne uprave da budu u sustavu poreza na dodanu vrijednost ako ocijene da im to više odgovara. Rokovi obračunavanja poreza su 15. i konac mjeseca, a plaćanje je u roku deset dana od rokova obračunavanja. Inače, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, prihodi od poreza na dodanu vrijednost kreću se u razvijenim zemljama od 2,40 posto do 10,16 posto, a u zemljama u razvoju od 1 posto do 9 posto brutto nacionalnog dohotka per capita. Podaci govore da su ti prihodi još veći ako je u sustavu poreza na dodanu vrijednost uvedena samo jedna stopa sa širokom bazom oporezivanja. Imajući u vidu visinu procjenjenog brutto nacionalnog dohotka u RH proizlazi da bi se od poreza na dodanu vrijednost maksimalno moglo prikupiti oko 10 posto BND, odnosno u prvoj godini oko milijardu kuna. (Hina) db ds 140913 MET jun 95