BILANCA 2. SVJETSKOG RATA: KRVOPROLIĆE I VELIKA RAZARANJA

PARIZ, 7. svibnja (Hina/AFP) - Drugi svjetski rat, u kojem su upotrebljena ljudska i materijalna sredstva bez usporedbe s onima u prošlosti, bio je najskuplji i glede ljudskih života. Oko 90 milijuna osoba mobilizirano je između 1939. i 1945. godine, prema nekim procjenama, od čega 22 milijuna u SSSR-u, skoro 15 milijuna u SAD-u, 12 milijuna u britanskom Kraljevstvu, više od 5 milijuna u Francuskoj i 30 milijuna u silama Osovine (Njemačka, Italija, Japan). Danak koji je platilo čovječanstvo sablažnjiv je: skoro 55 milijuna poginulih (nasuprot 13 milijuna, u prvom svjetskom ratu) i materijalna razaranja neusporedive širine. Više od polovice žrtava bili su civili. Među njima, 6 milijuna Židova i oko 500.000 Roma smrtno je stradalo u nacističkim koncentracionim i istrebljivačkim logorima. Od 57 nacija upletenih u drugi svjetski rat, Sovjetski Savez je pretrpio najveće ljudske gubitke: 27 milijuna poginulih, prema sadašnjim procjenama, to jest 14 posto pučanstva. Samo je u bitci za Staljingrad, najdužoj u ratu, završenoj 2. veljače 1943. godine, poginulo skoro 200.000 njemačkih i sovjetskih državljana, na više od milijun angažiranih osoba. Proporcionalno tome, gubici zapadnih nacija bili su manji: računa se da je bilo 360.000 ubijenih na strani Ujedinjenog Kraljevstva, a 580.000 na strani Francuske. Među francuskim civilnim žrtvama, oko 73.000 osoba umrlo je u deportaciji. SAD su zabilježile više od 300.000 ubijenih, gotovo isključivo vojnika, budući da se borbe nisu odvijale na američkom teritoriju. Od zemalja srednje Europe, Poljska je bila najpogođenija sa 6.000.000 poginulih, zbog kolektivnog masakra koji su provodili nacisti ali i Sovjeti. Njemačka je, u granicama iz 1937. godine, izgubila 10 posto svojeg pučanstva, što znači da je bilo šest milijuna poginulih, od čega četiri milijuna vojnika. Japanski gubici govore o 2.630.000 poginulih, od čega 1.950.000 vojnika. Samo u jednom danu, 10. ožujka 1945. godine, zapaljive bombe usmrtile su u Tokiju 84.000 osoba, više od atomske bombe bačene na Nagasaki od koje je na dan eksplozije stradalo 13.000 osoba. Kineski vojni gubici procjenjuju se na 1.400.000 osoba. Osim toga, materijalne štete bile su ogromne na bojnim poljima i u bombardiranim gradovima. U Njemačkoj su aglomeracije bile posebno pogođene savezničkim zračnim napadima: Dresden je uništen u visini 75 posto. Prema posljednjim podacima povjesničara, ubijeno je 25.000 do 35.000 osoba. Koeln je razrušen 72 posto, Duesseldorf postao nenastanjiv u visini od 90 posto. Uoči njemačke kapitulacije, bitka u Berlinu, s kraja travnja i početka svibnja 1945. godine, grad pretvara u ruševine. Oko 100.000 njemačkih vojnika i civila mobiliziranih za obranu grada i potpomognutih sa samo stotinjak oklopnih vozila nemoćni su naspram dva milijuna ljudi i 6.200 tenkova Crvene armije poslanih u napad na prijestolnicu Reicha. U Velikoj Britaniji, jedinoj savezničkoj zemlji Europe koja nikada nije osvojena, gradovi London i Coventry (razoren 80 posto u studenom 1940. godine) bili su mete njemačkih razarajućih bombardiranja. U Francuskoj, 10 posto zgrada postalo je neupotrebljivo za stanovanje. Na istu proporciju nailazi se u Nizozemskoj i Belgiji. U Japanu se procjenjuje da je 25 posto stanova bilo potpuno uništeno. Kapitulacija od 8. svibnja 1945. godine nije prekinula patnje pučanstva: na kraju rata bilo je oko 50 milijuna osoba na cesti, u tranzitnim kampovima ili zatvoreničkim logorima. Osim toga, prema procjenama, oko 20 milijuna osoba preseljeno je unutar vlastite zemlje. (Hina) bnš br 070107 MET may 95 070107 MET may 95