IISS - "STRATEŠKA BILANCA 1994-95": SVIJET NEMA VIŠE VODSTVA

LONDON, 4. svibnja (Hina/AFP) - U nedostatku dovoljno jakog vodstva, svijet je "prepušten" razvoju događaja te je "raširen osjećaj nemoći" karakterizirao međunarodne poslove tijekom protekle godine, ocjenjuje Međunarodni institut za strateške studije (IISS) u godišnjem izvješću objavljenom u srijedu u Londonu. "Svijet je čini se tapkao na mjestu dok se mnogo pozitivnih stvari iz 45 posljednjih godina činilo sve udaljenije. Prečesto se moglo postaviti pitanje: 'tko je za zapovjedničkim pultom?', ne dobivši odgovora", piše institut u svojoj "Strateškoj bilanci 1994.-1995.". IISS ustanovljuje da su međunarodni čelnici - posebno američki predsjednik Bill Clinton - previše zaokupljeni unutarnjim problemima di bi "poduzeli snažne ili pozitivne inicijative u području vanjskih poslova". "Ta slabost 'leadershipa' zahvatila je međunarodne organizacije i saveze, više umiješane 1994. godine u izradi konsenzusa - što implicira nedjelovanje za to vrijeme - nego li strateških ciljeva". Čak kad su čelnici pokušavali pružiti dokaz čvrstoće, često bi se prevarili u doziranju pribjegavanja sili i diplomacije, kaže se u izvješću navodeći kao primjer rusku intervenciju u Čečeniji, reagiranje Alžira na islamski problem, zapadnu politiku u BiH ili onu SAD-a na Haitiju. IISS bilježi da je strateška akcija složenija nego nekada jer "u svijetu koji je sve više pluralistički, vanjska politika traži ono što je ranije nastojala izbjeći: izgubiti se u računicama o unutarnjim poslovima drugih zemalja." S druge strane, teško je "slijediti zajedničke ciljeve kad nema više moćnog jedinstvenog neprijatelja kome bi se suprotstavili". No, za IISS "globalizacija problema" (trgovina, zločin, transnacionalne komunikacije...) igra značajnu ulogu u ovoj situaciji "čineći svaku vladavinu težom": "šefovi države s kraja dvadesetog stoljeća slabi su jer je nacionalna država, kao institucija, slaba". To stanje imalo je posljedicu na države kao što je "Kina i, na drugačiji način, Sjeverna Koreja" koje su osjetile da "strah od pribjegavanja sili potiče neočekivanu slobodu djelovanja onih koji oklijevaju": te zemlje "osjetile su kako se njihova poduzetnička moć povećava", prema Strategic Survey. Postojao je izuzetak toj općoj slabosti: Zaljev gdje su "barem anglosaksonske sile bile ujedinjene i čvrste odluke popraćene odlučnim akcijama", na primjer sankcijama protiv Iraka, dodaje se u izvješću. Slabost i nedjelotvornost nisu bile samo svojstvo SAD-a. One su karakterizirale i vlade Bliskog istoka - gdje je to "bacilo znatne sumnje na mogućnost unapređivanja mirovnog procesa" - i istočne Azije, primorane, smatra IISS, da preispitaju "svoj pristup pitanjima regionalne sigurnosti". "Azija se i dalje prepušta konsenzusu što se tiče njezine sigurnosti ali ništa nije učinjeno ako se neka zemlja oglušava na konsenzus, kao što je učinila Kina okupirajući jedan od otoka Spratley koji Filipini smatra svojim", objašnjava institut. Sa svoje strane, Europska unija nije znala ispuniti prazninu koju su SAD ostavile na međunarodnoj pozornici, "jer je njezina pažnja slabo usmjerena izvan europskog horizonta". "Čak i unutar fizičkih granica Europe nije bilo mnogo novih ideja niti novih i djelotvornih akcija", dodaje IISS iznoseći primjer Bosne i Hercegovine gdje su inicijative EU i UN "ostale mrtvo slovo na papiru". IISS zaključuje: "jedine vođe na vidiku, s vizijom i uvjerenjem, imaju izvjestan oblik fanatične ideologije. Za većinu drugih, izvući se koliko-toliko čini se jedini mogući stil 'leadershipa'". (Hina) bnš br 041148 MET may 95 041148 MET may 95