KAKVA ĆEMO VINA PITI?

ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Što je vino? Koje vrste vina imamo i tko i kakvim postupcima smije proizvoditi vino? Ili, kakva ćemo vina piti? Sve odgovore trebao bi dati novi zakon o vinu čiji će se konačni prijedlog naći pred zastupnicima hrvatskog Sabora na idućoj sjednici. Po zakonskoj definiciji vino je proizvod dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta od grožđa. Ono prema kakvoći može biti stolno, stolno s oznakom kontroliranog podrijetla, kvalitetno s oznakom kontroliranog podrijetla, vrhunsko s oznakom kontroliranog podrijetla, predikatno, arhivsko, specijalno i pjenušavo. Sva vina prema sadržaju šećera djele se nadalje na suha, polusuha, poluslatka i slatka, a prema boji na bijela, ružičasta i crvena. Novina u zakonu jest uređenje proizvodnje predikatnih i arhivskih vina za kojom u Hrvatskoj među proizvođačima već duže vrijeme postoji veliki interes. Predikatna su vina ona koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja i načina berbe i prerade daju posebnu kakvoću, dok je arhivsko vino ono koje se u podrumskim uvjetima čuva dulje od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje tri godine u boci. Same su odrednice navedenih pojmova poznate hrvatskim vinarima i vinogradarima, no njihov je interes daleko veći za predložena zakonska rješenja koja uređuju proizvodnju i promet grožđa i vina, odnosno ono što im zakon pritom dopušta ili zabranjuje. Proizvodnju grožđa, mošta i vina za promet i prodaju zakon dopušta pravnim i fizičkim osobama koje su upisane u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Proizvođač je dužan svake godine prijaviti količinu berbe grožđa i proizvoda dobivenih od grožđa te zalihu iz prethodnih godina. Bude li poštivao zakon - proizvođač masulju, moštu i vinu neće dodavati šećer, koncentrirani mošt ili druge slatke stvari. Neće dodavati alkohol, vodu, kiselinu, vinski talog, suho grožđe, niti u proizvodnji rabiti etilni alkohol koji nije vinskog podrijetla ili pak mješati "svoje" vino sa specijalnim vinima. Bude li, uistinu tako - piti ćemo kvalitetna vina... No, utvrdi li vinarski inspektor nepoštivanje zakona, visina novčane kazne penje se i do tri milijuna kuna. Predlagatelj zakona o vinu, Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, pri izradi zakona osobitu su pozornost posvetili unapređenju odnosa u vinogradarstvu i vinarstvu temeljito istražujući postojeće pravne sustave i dostignuća u oblasti vinogradarstva i vinarstva u Europskoj ekonomskoj zajednici. Rezultat "istrage", kako navode u obrazloženju zakona, pokazuje podudarnost predloženih rješenja s onima iz zakonskih propisa Njemačke, Austrije i Francuske, a dosljednom primjenom zakona - konačni bi rezultat "u čaši" trebao biti zadovoljavajući i u Hrvatskoj. (Hina) msj ds 121000 MET apr 95