SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-EMS

Nadnaslov:EU: Valutna kriza zemalja juga Europe ukazuje na paradokse projekta jedinstvene valute Naslov: Kada jedinstvena europska valuta? Podnaslov:Pad vrijednosti pesete, slabost lire, portugalskog escuda, kao i švedske krune, "izazivaju veliku zabrinutost Europske komisije", značajno ugrozivši stabilnost Europskog monetarnog sustava kao i projekt ostvarivanja jedinstvene europske valute prije kraja stoljeća. Piše: Herve ROUACH, AFP BRUXELLES - Pad španjolske pesete i talijanske lire naglašava potrebu jedinstvene valute u Europi bez granica kao i sve ekonomske poteškoće tog velikog projekta Europske unije, ocijenjuje se u Bruxellesu. Slučaj pada vrijednosti pesete, koja se približila svom najvišem tečaju u odnosu prema njemačkoj marki u Europskom monetarnom sustavu (EMS), ali i slabost lire, portugalskog eskuda i švedske krune, "izazivaju veliku zabrinutost Europske komisije", prema riječima jednog od njenih predstavnika. To uvelike ugrožava stabilnost EMS, kojom se Europska unija ponosila nakon krize u kolovozu 1993. godine i proširenja od 2,25 posto na 15 posto raspona fluktuacije tečajeva valuta u sustavu. Taj ponovo pronađen spokoj je tijekom posljednjih mjeseci podsticao optimističke izjave o mogućnosti postizanja jedinstvene valute prije kraja stoljeća. Talijanska lira je napustila EMS u rujnu 1992. i ona trenutno ne prijeti ravnoteži mehanizma tečaja. Zauzvrat, fluktuacije njezina tečaja, jednako kao i pesete, imaju značajan učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije, koje od 1993. godine predstavlja prostor bez granica gdje robe cirkuliraju bez prepreka. "Učinci devalvacije lire i pesete su fenomenalni, a posebno su se snažno povećali talijanski izvozi", objašnjava Peter Praet, ekonomski savjetnik Banke u Bruxellesu. Te devalvacije, koje donose prednosti za izvoz u neke zemlje, predstavljale su ujedno i glavno strahovanje europskih predstavnika tijekom dogovora o proširenja raspona fluktuacije. Međunaslov: Neslaganja glede strategije za uvođenje ECU-ja "Apsurdno, ti padovi pesete i lire ukazuju na važnost jedinstevne valute jer ne može postojati jedinstveno tržište bez jedinstvene valute", nastavlja Preat. "Te napetosti pokazuju da postoje samo dva moguća sustava - plivajući tečajevi ili jedinstvena valuta - i nema posrednog sustava", dodao je on. No zemlje poput Italije ili Španjolske nisu gospodarski spremne krenuti prema jedinstvenoj valuti. One ne odgovaraju ekonomskim kriterijima, utvrđenim Maastrichtskim sporazumom, o javnim dugovima, zaduživanju, inflaciji i svakako stabilnosti tečajeva. No, iako politički događaji predstavljaju izvorište poteškoća u kojima su se našle njihove valute, gospodarski pokazatelji Italije i Španjolske nisu na razini onih njihovih partnera. Stručnjaci Europske unije danas se prepiru glede strategije koju treba usvojiti. Neki smatraju da bi brzo stvaranje jedinstvene valute od strane "tvrde jezgre" najnaprednijih zemalja unutar Unije izazvalo novi šok po najslabije valute. Nasuprot tome, najoptimističniji ocijenjuju da će jedinstevna valuta, ECU, imati učinak dokazivanja pred drugim zemaljma koji bi umnogostručile napore kako bi joj se pridružile. "Ako određene zemlje uspiju prije dospjeti do jedinstevne valute, to može djelovati stimulirajuće za druge kako bi one još poboljšale svoju ekonomsku politiku", izjavio je nedavno Mario Monti, europski povjerenik iz Italije i renomirani ekonomist. Tvrda jezgra bi trebala biti organizirana oko njemačke marke, s nizozemskim guldenom, belgijsko-luksemburškim frankom, austrijskim šilingom i francuskim frankom. Maastrichtski sporazum predviđa prijelaz na jedinstvenu valutu od 1997. godine, ako polovica od 15 zemalja članica Europske unije udovolji utvrđenim ekonomskim uvjetima ili najkasnije 1999. godine sa zemaljma koje će udovoljavati kriterijima. Europska komisija i Europski monetarni institut (EMI) i dalje ne isključuju 1997. godinu kao rok te rade na tehničkim modalitetima uvođenja ECU-ja, iako je malo vjerojatno da većina zamalja bude do tada spremna. (Hina) tm br 161245 MET jan 95