HRVATSKA VLADA: HRVATSKA NEĆE ODSTUPITI NIJEDAN DIO SVOGA TERITORIJA

WASHINGTON, 29. studenoga (Hina) - Hrvatska je odlučno odbacila prijedlog Beograda da se SR Jugoslaviji prizna pravo na Prevlaku. Hrvatska vlada smatra to područje integralnim dijelom hrvatskoga teritorija na temelju načela mađunarodnog prava uti possidetis (korištenje posjeda) što je potvrđeno i mišljenjem Badinterove komisije u 1992.#L# "Hrvatska je uvijek bila pripravna mirno riješiti sve sporove sa svojim susjedima. Međutim, kao i prije, Hrvatska neće prepustiti nijedan dio svoga teritorija kao cijenu za mirno rješenje otvorenih pitanja, nego će braniti svoj teritorij svim sredstvima koja jednako stoje na raspolaganju svim državama po međunarodnom pravu", navodi se u aide memoireu hrvatske vlade objavljenom u petak u New Yorku kao dokumentu Opće skupštine UN-a i Vijeća sigurnosti. "U tom pogledu Hrvatska je potpuno uvjerena da ima potporu čitave međunarodne zajednice - potporu temeljenu na glavnim načelima Povelje Ujedinjenih naroda", navodi se u dokumentu kojeg je glavnom tajniku UN-a uputio otpravnik poslova hrvatske misije veleposlanik Vladimir Drobnjak. Jugoslavenska je vlada prije 30-ak dana, aide-memoireom objavljenom u UN-u, tražila da joj se prepusti Prevlaka, pozivajući se na to da je tim područjem kroz povijest bilo upravljano iz bokokotorskih centara. Polaganje prava Jugoslavije na dio teritorija susjedne Hrvatske ne doprinosi 'jačanju međunarodne sigurnosti', navodi se u hrvatskom aide-memoireu. Osvjetljujući neke temeljne činjenice koje se, po međunarodnom pravu, tiču poluotoka Prevlaka kao integralnog dijela Hrvatske, hrvatska vlada piše: "Poluotok Prevlaka bio je neprekidno od 15 stoljeća dio Hrvatske, kroz različite oblike Hrvatske državnosti, uključivši razdoblje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije". Nakon što je Hrvatska proglasila neovisnost, njezine granice, "uključivši one sa Republikom Crnom Gorom, postale su 'granice zaštićene međunarodnim pravom' na temelju načela međunarodnog prava uti possidetis". Radi se o međunarodno pravnoj normi koja označava korištenje posjeda. To načelo eksplicitno je bilo određeno Arbitražnom komisijom Konferencije o Jugoslaviji (paragraf 2, mišljenje 3. od 11. siječnja 1992), navodi se u dokumentu hrvatske vlade. Mišljenje broj 3 temeljeno je na 200 godina staroj međunarodnoj praksi uti possidetis o zadržavanju granica u slučajevima koja se odnose na neovisnost država. I Crna Gora i Jugoslavija, od neovisnosti Hrvatske, pokušavale su na razne načine, i mirno i silom, mijenjati granice tog najjužnijeg dijela Hrvatske, navodi hrvatska vlada i dodaje primjere od zaključaka crnogorskog parlamenta iz 1991. kojima se predlagala promjena granica do jugoslavenske okupacije dubrovačkog područja uključivši Prevlaku. Zajedničkom deklaracijom predsjednika Hrvatske i Jugoslavije potpisanom 30. rujna 1992 u Ženevi bilo je odlučeno da se JNA povuče sa Prevlake uz demilitarizaciju područja pod nadzorom UN-a (Rezolucija Vijeća sigurnosti 779). "Zajednička deklaracija od 30. rujna 1992. kao i sve relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti ni na koji način ne dovode u pitanje suverenitet Hrvatske nad poluotokom Prevlaka. Štoviše, u rezoluciji 1066 (1996) o Prevlaki, Vijeće sigurnosti 'ponovno još jednom potvrđuje svoju predanost neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Republike Hrvatske'", navodi vlada RH. Rezolucijom 1066. u srpnju ove godine mandat promatrača UN-a na Prevlaki produljen je za šest mjeseci. "Činjenica da je Prevlaka, iako demilitarizirana, dio teritorija Hrvatske također je potvrđena graničnom linijom upisanom na kartu koju su potpisali najviši vojni i civilni predstavnici SR Jugoslavije u Sporazumu o demilitarizaciji", piše hrvatska vlada. Što se tiče prijedloga jugoslavenske delegacije o Prevlaki koncem 1995. u Daytonu, hrvatska vlada navodi da je njezino izaslanstvo odbacilo taj prijedlog o trojnoj zamjeni. "Taj prijedlog, kojeg je hrvatsko izaslanstvo odbilo, također dokazuje da je, sa stajališta SR Jugoslavije, poluotok Prevlaka u Hrvatskoj nesporno hrvatski teritorij". Na kraju, to što su se dvije države Sporazumom o normalizaciji odnosa Zagreba i Beograda suglasile da se međusobno poštuju unutar svojih međunarodnih granica znači da "na temelju načela uti possidetis, poštuju granice koje su imale kao bivše republike unutar raspadnute SFRJ u trenutku kada se svaka uspostavila kao neovisna država; Republika Hrvatska 8. listopada 1991 i SR Jugoslavija 27. travnja 1992". Obzirom da kopnena granica dugo postoji ona treba biti samo označena dok se delimitacija na moru treba obaviti jer morska granica bivših jugoslavenskih republika nikad nije bila određena. "Kada se označi granica na kopnu, delimitacija morskih granica bit će provedena u skladu sa relevantnim odredbama međunarodnog prava". Što se tiče postavljanja Prevlake kao teritorijalnog spora, što je u svom aide-memoireu učinila vlada SRJ, Hrvatska smatra da se radi o sigurnosnom pitanju. Sporazum (o normalizaciji odnosa) "ne spominje Prevlaku kao teritorijalno pitanje, niti može, u dobroj vjeri, biti ikakva spora oko toga", ocjenjuje hrvatska vlada. (Hina) ps dr 292235 MET nov 96