FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BEOGRAD PONAVLJA SVOJ ZAHTJEV ZA SUVERENITETOM NAD PREVLAKOM

WASHINGTON, 13. studenoga (Hina) - UN je u utorak kao svoj službeni dokument objavio aide-memoire vlade SR Jugoslavije u kojemu se iznose njezina stajališta o pitanju Prevlake i traži da se Beogradu prizna suverenitet nad tim poluotokom.
WASHINGTON, 13. studenoga (Hina) - UN je u utorak kao svoj službeni dokument objavio aide-memoire vlade SR Jugoslavije u kojemu se iznose njezina stajališta o pitanju Prevlake i traži da se Beogradu prizna suverenitet nad tim poluotokom. #L# U aide-memoireu, koji je objavljen na traženje Vlade SRJ, predlaže se da se "vrh Rta Oštro i dio njegova prirodnog zaleđa priznaju kao integralni dio Boke Kotorske odnosno Republike Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije, s obzirom da se Prevlakom i puno širim područjem do, i uključivši, točku Molunat upravljalo iz većih gradova Boke Kotorske odnosno iz Crne Gore tijekom dugog povijesnog razdoblja". Ne precizira se koje područje uključuje "prirodno zaleđe" vrha Oštro. "Stoga, Savezna Republika Jugoslavija odnosno Republika Crna Gora polaže pravo na Prevlaku na temelju stvarnog i stalnog obnašanja pravne vlasti što je, prema međunarodnom pravu, samo drugi naziv za suvereno vlasništvo nad spornim područjem", piše u aide-memoireu kojeg je Beograd proslijedio Vijeću sigurnosti UN-a i Općoj skupštini svjetske organizacije. U okviru predloženog rješenja Jugoslavija bi omogućila Hrvatskoj "slobodno korištenje južnog zračnog i cestovnog koridora", navodi se u aide memoireu. Vlada SRJ relativizira međunarodno priznanje hrvatskog teritorija tvrdeći da se u tom postupku Europska zajednica rukovodila napucima po kojima se ne priznaju sporna područja. Slijedom toga, zaključuje Beograd, Europa nije priznala Prevlaku kao dio Hrvatske. U aide-memoireu se ističe kako ni Sporazum o normalizaciji odnosa Zagreba i Beograda "ne znači i ne može značiti priznanje spornog teritorija Prevlake". Prema tvrđenju Beograda, u tom se sporazumu "jasno kaže" da između dvije države postoji teritorijalni spor glede toga poluotoku. Kao dokaz navodnog priznanja Hrvatske da takav spor postoji navodi se i odluka crnogorskog parlamenta od 8. studenog 1991. da se pokrene inicijativa razgraničenja u području Prevlake, što je, kako se ističe, prihvatio i hrvatski Sabor. Povijesno pravo po kojem Hrvatska dokazuje suverenitet nad Prevlakom, Beograd ocjenjuje "političkim argumentom". Pozivajući se na stajalište Međunarodnog suda pravde o mirovnim sporazumima iz 1950. Beograd navodi da je dovoljno da jedna strana smatra da spor postoji da bi sporno pitanje bilo definirano kao "teritorijalni spor". (Hina) ps rb 131258 MET nov 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙