ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Zaključivanjem rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata, Zastupnički je dom hrvatskog Sabora raspravio sve točke dnevnog reda 13.
sjednice, i time završio današnji rad. Sjednica će biti nastavljena sutra u 13 sati, kada će se glasovati o danas raspravljenim točkama, kao i točkama za koje je glasovanje preostalo s prošle, 12. sjednice Doma. Na današnjoj sjednici, nakon izglasavanja izostavljanja s dnevnog reda prijedloga rezolucije o razrješevanu tzv. zagrebačke krize, nije bila nazočna većina zastupnika oporbe.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Zaključivanjem rasprave o Konačnom
prijedlogu zakona o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz
Domovinskog rata, Zastupnički je dom hrvatskog Sabora raspravio sve
točke dnevnog reda 13. sjednice, i time završio današnji rad. Sjednica
će biti nastavljena sutra u 13 sati, kada će se glasovati o danas
raspravljenim točkama, kao i točkama za koje je glasovanje preostalo s
prošle, 12. sjednice Doma. Na današnjoj sjednici, nakon izglasavanja
izostavljanja s dnevnog reda prijedloga rezolucije o razrješevanu tzv.
zagrebačke krize, nije bila nazočna većina zastupnika oporbe. #L#
Predloženim se zakonom o obilježavanju mjesta masovnih grobnica,
želi jednostavno, jedinstveno i dostojanstveno obilježiti mjesta
masovnih pogubljenja tijekom srpsko-crnogorske četničke agresije i
agresije JA na Republiku Hrvatsku, kazala je Jadranka Kosor koja je s
dr. Jurajom Njavrom i predlagatelj zakona. U odnosu na prvo čitanje,
izvijestila je, konačnim prijedlogom utvrđuju se i rokovi i to 90 dana
tijekom kojih Ministarstvo kulture treba raspisati i provesti javni
natječaj za izradu projekta spomen obilježja, te šest mjeseci u kojem
Ministarstvo Saboru treba predložiti program obilježavanja. Jadranka
Kosor najavila je i amandman predlagatelja kojim bi se uredilo pitanje
zajedničkih grobnica žrtava koje neće biti moguće identificirati.
Zaključena je i rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o javnim
cestama, kojim se, kazao je ministar pomorstva, prometa i veza Željko
Lužavec, javna cesta definira kao dobro od općeg interesa za Republiku
Hrvatsku i u općoj je uporabi. Ovisno o društvenom, gospodarskom i
prometnom značenju, javne se ceste razvrstavaju u državne, županijske
i lokalne ceste, a kriterije utvrđuje hrvatska Vlada. Predloženim je
zakonom predviđeno osnivanje Hrvatske uprave za ceste, koja bi trebala
obavljati djelatnosti u svezi građenja i održavanja državnih cesta i
gospodarenja autocestama te brinuti o cjelovitosti sustava cjelokupne
mreže javnih cesta, kazao je Lužavec. Predloženi zakon, uz ostalo,
propisuje i uvjete davanja koncesija na javne ceste, koje bi se
izdvala samo na temelju javnog natječaja.
Odbor za gospodarstvo, razvitak i obnovu i Odbor za zakonodavstvo,
kako su izijestili Dragan Kovačević i Vice Vukojević poduprli su
donošenje predloženog zakona. Uz 56 amandmana, Odbor za zakonodavstvo
predložio je i zaključak kojim bi se Vlada zadužila da podnese
prijedlog zakona kojim će se utvrditi način otplate inozemnih kredita
Javnog poduzeća Hrvatske ceste i kamata na te kredite. Odbor prosuđuje
da je spomenuti zakon nužno donijeti istodobno s državnim proračunom
za iduću godinu.
(Hina) bm/bn ds
131555 MET nov 96