ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku 13. sjednice zaključio je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, po kojem bi se ukinuli vojni sudovi, a njihove
poslove preuzili općinski i županijski sudovi, odnosno posebno osnovana vijeća. Zaključena je i rasprava o prijedlozima zakona o udrugama i o pretvorbi društvenih sredstava bivših društveno-političkih organizacija u prvom čitanju.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku 13. sjednice zaključio je raspravu o Konačnom prijedlogu
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, po kojem bi se
ukinuli vojni sudovi, a njihove poslove preuzili općinski i županijski
sudovi, odnosno posebno osnovana vijeća. Zaključena je i rasprava o
prijedlozima zakona o udrugama i o pretvorbi društvenih sredstava
bivših društveno-političkih organizacija u prvom čitanju. #L#
Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović kao razlog za više od milijun
nerješenih predmeta pred hrvatskim sudovima naveo je i nedostatak 30
posto sudačkog kadra, neprimjeren materijalni položaj sudaca te
nedjelotvorne odredbe procesnog i kaznenog zakonodavstva po kojima
procesi traju predugo. Stoga je u pripremi i cjelovita reforma
procesnog i kaznenoga zakonodavstva, kazao je Šeparović dodavši da je
i na izvršnoj i zakonodavnoj vlasti zadaća za učinkovitiji rad sudova.
Na predoženi tekst zakona Vlada je uputila amandmane, a između
ostaloga njima bi se dale veće ovlasti ministru pravosuđa koji bi
mogao tražiti da se pojedinoj vrsti predmeta dade prvenstvo u
rješavanju.
U raspravi o tom zakonskom prijedlogu Bosiljko Mišetić (HDZ)
ocijenio je kako se učinkovitost sudova neće povećati davanjem većih
ovlasti ministru pravosuđa, već cjelokupnom reformom procesnog i
kaznenog zakonodavstva. Vladimir Šeks pak smatra da ministar
pravosuđa mora imati veće ovlasti nad radom sudova, jer je po važećim
propisima Ministarstvo pravosuđa nadležno samo predlagati zakone.
Zastupnički dom zaključio je u prvom čitanju raspravu o Prijedlogu
zakona o udrugama, kojim se, obrazložio je pomoćnik ministra uprave
Antun Palarić, uređuje i pretvorba vlasništva dosadašnjih društvenih
organizacija koje, prema zakonu, nastavljaju raditi kao udruge. Ali,
istaknuo je, imovinu ne preuzimaju automatski, već ona postaje
vlasništvo Republike Hrvatske a potom će se po kriterijima koje utvrdi
Sabor dalje rasporediti. Isto se načelo predloženim zakonom predviđa i
za imovinu sindikata, a izuzimaju se Matica hrvatska i udruge
pripadnika manjina.
Donošenje predloženog zakona podupire Odbor za zakonodavstvo, ali uz
niz prijemedbi. Vice Vukojević je izvijestio da Odbor uz ostalo drži
upitnim predložena rješenja prema kojima udruge mogu osnivati i biti
im članom i tijela državne vlasti.
Vera Stanić (HDZ) ocijenila je kako odredbe nisu restriktivne, te da
će se njima uvesti red u to područje, a potrebnim drži da kriterije za
dodjelu sredstava iz državnog proračuna utvrdi hrvatska Vlada.
Podupirući taj stav Miroslav Kiš (zastupnik manjina) kazao je da
udruge, ako žele dobiti novac iz proračuna, moraju imati kvalitetne i
državi zanimljive programe. Milivoj Kujundžić (HDZ) kazao je kako su
udruge zrcalo demokratičnosti društva, te ih treba poticati, a
Bosiljko Mišetić potrebnim smatra razlikovati imovinu društvenih
organizacija od imovine bivših DPO-a, s obzirom da su društvene
organizacije svoju imovinu uglavnom stjecale samofinanciranjem.
Zastupnici su raspravili i Prijedog zakona o pretvorbi društvenih
sredstava bivših DPO-a kojim se, obrazložio je ministar pravosuđa
Miroslav Šeparović, uređuje pitanje pretvorbe sredstava bivšeg Saveza
komunista, SSRNH-a SSOH-a i SUBNOR-a. Šeparovićje naveo da se radi o
više od 504 tisuća četvornih metara zemljišta, poslovnog i stambenog
prostora. Ta bi imovina prvo postala državna, a potom bi je Vlada po
kriterijima koje utvrdi Sabor mogla prenijeti na političke stranke.
Predloženi je zakon dobio zeleno svjetlo Odbora za zakonodavstvo
koji uz ostalo predlaže utvrditi točan datum kada država postaje
vlasnik nad tim sredstvima. Bosiljko Mišetić smatra da je predloženi
zakon trebalo donijeti ranije, budući da je donošenjem Ustava prestao
institut društvenog vlasništva.
Zastupnički je dom zaključio i raspravu o Konačnom prijedlogu Zakona
o plaćanju doplatne marke "200 obljetnice rođenja i 135. obljetnice
smrti Antuna Mihanovića" predlagatelja dr. Marcela Majseca (HDZ).
Podupirući donošenje tog zakona Odbor za zakonodavstvo, amandmanom
traži da rok za plaćanje doplatne marke bude od 6. do 26. siječnja
iduće godine, s obzirom da se u roku navedenom u predloženom zakonu
plaćaju druge doplatne marke.
(Hina) sšh/bm/bn ds
131429 MET nov 96