ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Što će se i na koji način vraćati, kakav je status stanara u nacionaliziranim i konfisciranim stanovima, vraćaju li se i na koji način bivšim vlasnicima brodovi, poduzeća, poslovni prostori, pitanja su
koja regulira Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine kojeg je Zastupnički dom prihvatio 11. listopada, a koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. Dodatna pojašnjenja o provedbi tog zakona koji će, kako je najavljeno, već idući tjedan biti tiskan u "Narodnim novinama", danas su na redovitom susretu s novinarima u hrvatskoj Vladi dali ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, pomoćnica ministra Danica Damjanović i tajnica Ministarstva Snježana Bagić.
KOMUNISTIČKE VLADAVINE
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Što će se i na koji način vraćati,
kakav je status stanara u nacionaliziranim i konfisciranim stanovima,
vraćaju li se i na koji način bivšim vlasnicima brodovi, poduzeća,
poslovni prostori, pitanja su koja regulira Zakon o naknadi za imovinu
oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine kojeg je
Zastupnički dom prihvatio 11. listopada, a koji stupa na snagu 1.
siječnja iduće godine. Dodatna pojašnjenja o provedbi tog zakona koji
će, kako je najavljeno, već idući tjedan biti tiskan u "Narodnim
novinama", danas su na redovitom susretu s novinarima u hrvatskoj Vladi
dali ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, pomoćnica ministra Danica
Damjanović i tajnica Ministarstva Snježana Bagić. #L#
Od 1. siječnja 1997. godine, kada zakon stupa na snagu, počinje
teči šestomjesečni rok za podnošenje zahtjeva županijskim uredima za
imovinsko-pravne poslove. Potrebno je, dodao je Šeparović, donijeti i
niz podzakonskih akata za utvrđivanje vrijednosti imovine kao i zakon
o fondu za naknadu oduzete imovine. Stanari u nacionaliziranim
stanovima zahtjeve za otkup stana podnosit će tome fondu u roku tri
mjeseca od 1. siječnja iduće godine.
Pravo na naknadu za oduzetu imovinu imaju hrvatski državljani koji
su to bili na dan 11. listopada ove godine, odnosno na dan donošenja
zakona, i njihovi nasljednici prvog nasljednog reda, a odnosi se na
imovinu oduzetu poslije 15. svibnja 1945. godine.
Na pitanje zašto se Židovima neće vraćati imovina ili davati naknada
za ono što im je oduzimano prije toga datuma, ministar Šeparović
ističe kako zakon predviđa i vraćanje oduzete imovine prije 15.
svibnja 1945. koja je oduzimana temeljem sudskih presuda. Pojasnio je
da je FNRJ svojom odlukom nakon 1945. godine prvo vratila imovinu koju
je vlasnicima oduzela Nezavisna Država Hrvatska, a potom je ponovo
odlukom uzela natrag tumačeći to nacionalnim interesom. Bez prava na
vlasništvo ostali su i oni koji se nisu vratili u FNRJ. Ta će se
imovina, kazao je Šeparović, vraćati, dodavši da je dio već obeštećen
sporazumom između SAD i bivše Jugoslavije.
Na pitanje što konkretno dobivaju stanari u nacionaliziranim i
konfisciranim stanovima, ministar ističe da stanar u nacionaliziranom
stanu ima pravo otkupa. Od 1. siječnja 1997. u roku od tri mjeseca
moraju podnijeti zahtjev Fondu za naknadu za oduzetu imovinu, a
stanove će otkupljivati po važećem zakonu o otkupu državnih stanova.
Stan će moći otkupiti odjednom, a u slučaju obročne otplate prva rata
ne može biti manja od 10 posto vrijednosti stana. Vlasnik stana koji
će to pak postati ovim zakonom ima pravo na naknadu. Vrijednost stana
je etalonska vrijednost umanjena za troškove amortizacije, što po
prilici, kazao je ministar Šeparović iznosi oko 900 njemačkih maraka
po četvornom metru. Od te cijene vlasnik će 25 posto dobiti u gotovom
novcu, a ostalih 75 posto može birati ili u dionicama ili u
obveznicama, za koje će također moći kupovati dionice.
U slučaju konfiscirane imovine vlasnici će prvo morati dokazati da
im je oduzeta u montiranim političkim procesima. Ako se radi o stanu
bivši vlasnik postaje stvarni vlasnik, a stanar u takvom stanu stječe
status najmoprimca sa zaštićenom najamninom. Osobe koje su već
otkupile društveni stan neće imati pravo na vraćanje konfisciranog
stana.
Odgovarajući na pitanje istaknuo je kako uništena imovina (a
procijenjuje se da je takve 10 posto) nije predmet zakona. Govoreći o
brodovima istaknuo je kako će se 'vraćati', ali ne na način da se
fizički izdvajaju iz dijela kapitala trgovačkog društva u kojem su
danas, već će vlasnici dobiti dio procijenjene vrijednosti u dionicama
ili udjelu tog poduzeća. To načelo vrijedi i za poduzeća.
Ako to nije moguće ostvariti u poduzećima u kojima se imovina nalazi
zbog stečenih prava trećih, Hrvatski fond za privatizaciju dužan je
vlasniku dati neke druge dionice.
Limit naknade po zakonu je 3,7 milijuna kuna, osim za naknadu za
poduzeća.
Poslovni prostor se temeljem zakona također vraća. U slučaju da je
zakupljen na određeno vrijeme tada će ga istekom roka od pet godina
zakupac morati uz dogovor s vlasnikom napustiti, a ako je ugovor o
zakupu sklopljen na neodređeno vrijeme zakupac će morati izići u roku
godine dana.
Dvorci se također vraćaju ako su oduzeti zajedno sa zemljištem na
kojem su izgrađeni i ako se na tu imovinu ne odnose druge
ograničavajuće odredbe ovog zakona, primjerice štete za treće osobe.
Za zemljište i objekte u nacionalnim parkovima moguća je samo odšteta.
Ministar Šeparović je istaknuo kako je nemoguće odgovoriti na
pitanje koliko će sredstava biti potrebno za provedbu zakona, jer
primjerice Hrvatski fond za privatizaciju procijenjuje da se radi o
vrijednosti (bez stanova) u visini 11 milijardi njemačkih maraka, dok
bivši vlasnici drže da se radi o 80 milijardi njemačkih maraka.
(Hina) sšh ds
141340 MET oct 96