ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Od uspostave hrvatske nezavisnosti pitanja denacionalizacije, odštete, naknade ili vraćanja imovine pobudila su najveće zanimanje hrvatske javnosti. Mišljenje je hrvatske Vlade da je to najteže pravno i
političko pitanje koje opterećuju i oštro suprotstavljena stajališta prijašnjih vlasnika koji očekuju povrat ili naknadu i sadašnjih vlasnika koji traže zaštitu stečenih prava. To je istaknuo ministar pravosuđa Miroslav Šeparović na početku današnjega nastavka 11. sjednice Zastupničkoga doma hrvatskoga Sabora u uvodnom izlaganju o konačnom prijedlogu zakona o vraćanju i odšteti za oduzetu imovinu.
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Od uspostave hrvatske nezavisnosti
pitanja denacionalizacije, odštete, naknade ili vraćanja imovine
pobudila su najveće zanimanje hrvatske javnosti. Mišljenje je hrvatske
Vlade da je to najteže pravno i političko pitanje koje opterećuju i
oštro suprotstavljena stajališta prijašnjih vlasnika koji očekuju
povrat ili naknadu i sadašnjih vlasnika koji traže zaštitu stečenih
prava. To je istaknuo ministar pravosuđa Miroslav Šeparović na početku
današnjega nastavka 11. sjednice Zastupničkoga doma hrvatskoga Sabora
u uvodnom izlaganju o konačnom prijedlogu zakona o vraćanju i odšteti
za oduzetu imovinu. #L#
U opširnu izlaganju ministar Šeparović je uz ostalo kazao da je po
prijavama prijašnjih vlasnika više od 25.000 bivših prijavitelja, i to
više od 1800 prijava za poduzeća, oko 14.500 za stanove i poslovne
prostore, više od 49.000 prijava za zemljište te više od 1700 prijava
za pokretnine. Pri rješavanju toga pitanja hrvatska je Vlada imala u
vidu da hrvatska država ima i druge prioritete kao što su obrana,
briga za stradalnike Domovinskoga rata te gospodarski razvoj pri čemu
denacionalizacija ne smije biti ograničavajući čimbenik, naglasio je
Šeparović. U izradbi konačnoga prijedloga zakona Vlada je polazila od
pravnih i političkih načela da ispravljajući stare ne počini nove
nepravde, u načelu od vremenske granice 15. svibnja 1945., da se
denacionalizacijom ne stvaraju financijske obveze državi u mjeri u
kojoj to nije potrebno, kazao je Šeparović. Dodao je da su polazili i
od najviše moguće zaštite stečenih prava, povrata onog što se može
vratiti (poljoprivredne zemlje, neizgrađenoga građevnoga zemljišta,
šuma, poslovnih prostora), te od načela da se pravo povrata, naknade
prizna samo hrvatskim državljanima.
Uz konačni prijedlog zakona o vraćanju i odšteti za oduzetu imovinu
na dnevnom je redu 11. sjednice koja je počela 18. rujna još 10
točaka. Zastupnici bi u nastavku uz ostalo trebali raspraviti i
konačni prijedlog zakona o najmu stanova, nekoliko izvješća, među
kojima i izvješće o stanju poslovnoga bankarstva. Trebali bi se
očitovati i o prijedlogu odluke o iskazivanju nepovjerenja Vladi što
ju je predložio Klub zastupnika HSLS-a i potpisalo 14 zastupnika.
(Hina) bn mc
091051 MET oct 96