SUSRET U VLADI - "AFERA PŠENICA - AFERA BRAŠNO"

ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Vlada je nalaze Državnog ureda za reviziju glede Državnog ravnateljstva za robne zalihe proslijedila MUP-u da ih istraži i pokrene krivične prijave, istaknuo je uz ostalo premijer hrvatske Vlade Zlatko Mateša na današnjim susretima u Vladi. Najavio je i preustroj Državnog ravnateljstva s kojim će, kako je kazao, biti i kadrovskih promjena. Uz premijera Matešu, o "aferi pšenica-afera brašno" novinare su iscrpno izvijestili i ministar gospodarstva Davor Štern, te njegovi pomoćnici Branko Jordanić i dr. Ivan Škoro. #L# Premijer Mateša je govoreći o aktivnostima Vlade slijedećih mjesec dana, uz ostalo najavio posjet Bruxellesu i susret s predstavnicima Europske unije, NATO-a i belgijskim premijerom. Govoreći o pšenici, premijer je zamijetio kako je vrlo interesantno da se nitko ne pita s kojeg je mjesta ona nestala, odgovorivši da je nestala tamo gdje se i čuvala. Ne navodeći imena, premijer je kazao kako se Vladu pokušalo obmanuti, najprije pričom o velikom višku pšenice koji treba prodati, a zatim o manjku u državnim pričuvama, odnosno da je treba uvesti. Dodao je da su primjerice na sastanku u lipnju predstavnici Žitozajednica tvrdili su da treba uvesti 80 tisuća tona pšenice. Vlada je, kazao je, umjesto toga nabavila 10 tisuća tona brašna od francuskog proizvođača koje je platila izvozom pšenice. "Nije dakle, nasjela na igru po kojoj je trebala vlastitu pšenicu kupiti po većoj cijeni od izvozne", kazao je Mateša, obećavši da se takva stvar više neće ponoviti. Pojašnjavajući što su robne pričuve Hrvatske, odnosno nasljeđeno stanje iz vremena bivše države, ministar Štern je kazao kako se procjenjuje da u pričuvama ima robe u vrijednosti od 200 do 300 milijuna njemačkih maraka, no da je stanje takvo da ni ministar gospodarstva taj podatak ne može ni potvrditi niti opovrći. U međuvremenu su se, ocijenio je, pričuve pretvorile u neku vrstu banaka koje su isporučivale robu s kamatom od jedan posto mjesečno, pa je jasno da je u tim transakcijama bilo malverzacija. Štern je rekao "kako se ne zna da li je 50 tisuća tona pšenice nestalo ljetos ili prije 10 godina". Da nije bilo ovog slučaja, kazao je, ta bi se količina pšenice i dalje papirnato vukla. Pri zadnjoj kontroli pšenica je bila u silosima, ali ne zna se čija - privatna ili državna. Priča o lošoj kvaliteti uvezenog brašna, po Šternovim je riječima, rezultat velike razlike u cjenama kada je izbila mogućnost zarade u prerađivačkom lancu, jer se brašno koje je Vlada uvezla prodavalo po 2,10 kuna, a domaće po cijeni od 3,50 kuna po kilogramu. Pomoćnik ministra Branko Jordanić istaknuo je kako se kontrolom i popisom roba utvrdilo da su dvije trećine roba u pričuvama nepotrebne. Pričuve država čuva u 415 skladišta koja su uglavnom u iznajmljenim prostorima, kazao je napominjući da za pšenicu država ima samo tri vlastita skladišta u Zaboku, Škrljevu u Rijeci i Pločama, a sve ostalo su privatizirani ili društveni silosi. Odtud, rekao je, postoji mogućnost da su skladištari u čijim se silosima čuvala pšenica zapravo krivo prikazivali njezinu količinu. Jordanić je naglasio da se pšenica od '93. godine popisivala dva puta, a osobno tvrdi da je u oba slučaja iskazan manjak u odnosu na zalihe. Uz to, ustvrdio je da sistem posudbe i vođenja dokumentacije ne jamči punu istinu o stanju pričuva. Do kraja godine, nakon još jedne inventure, kazao je Ivan Škoro znat će se količina pšenice u pričuvama s mogućnim odstupanjem od najviše 300 kg. Naglasio je da je Državno ravnateljstvo bilo dužno čuvati najviše 104 tisuća tona pšenice, a da je 20. lipnja ove godine bilo svega 18 tisuća tona, što je, dodao je, dovoljno za opskrbu tijekom desetak dana. Stoga, rekao je, nije bilo izbora i moralo se pred turističku sezonu uvesti ili brašno ili pšenica. Na konkretno pitanje o odgovornosti i eventualnom razrješenju ravnatelja državnih robnih zaliha Krešimira Benu premijer Mateša je kazao da će Vlada o tome raspravljati još ovaj tjedan. Također, je odgovarajući na novinarski upit, rekao da Vlada sa županom Glavašem nema nikakvih problema "iako bi to mnogi željeli". Ministar Štern na kraju je izjavio da se osjeća suodgovornim samo kao član Vlade i utoliko što se afera o pšenici i brašnu ne rješava brže. Govoreći i o drugim aktivnostima Vlade, premijer Mateša je posebno istaknuo važnost donošenja zakona o denacionalizaciji i ustrojstvu Vlade. Odgovarajući na pitanje o učestalosti podnošenja zahtjeva za iskazivanjem nepovjerenja pojedinim ministrima, te najnovijeg čitavoj Vladi, premijer je rekao kako to nije ništa neuobičajeno te da Vlada nije zabrinuta s obzirom na razloge koji se u tim zahtjevima navode. Osvrćući se pritom na izvješće o radu državne revizije, kazao je da je Vlada smijenila sve koje je mogla, dodajući da se "često zaboravljaju njene nadležnosti". Što rade sudovi i tužiteljstvo nije u nadležnosti Vlade, pojasnio je Mateša dodavši da se izvješće odnosi na '94., odnosno na vrijeme mandata prethodne vlade. Opovrgavajući priče o smjenjivanju generalnog direktora INE Andrije Kojakovića, naglasio je da Vlada podržava program restrukturiranja INE. (Hina) sšh mc 071551 MET oct 96