ZAGREB, 11. rujna (Hina) - U Hrvatskoj se ove jeseni predviđa zasijati ukupno 359.430 hektara ili 39,6 posto više od prijašnje godine. Najznačajnijom kulturom jesenske sjetve - pšenicom planira se zasijati 300 tisuća hektara, što bi
uz prinos od 3,9 tona po hektaru omogućilo idućeg ljeta proizvodnju od 1,17 milijuna tona te žitarice.
ZAGREB, 11. rujna (Hina) - U Hrvatskoj se ove jeseni predviđa zasijati
ukupno 359.430 hektara ili 39,6 posto više od prijašnje godine.
Najznačajnijom kulturom jesenske sjetve - pšenicom planira se zasijati
300 tisuća hektara, što bi uz prinos od 3,9 tona po hektaru omogućilo
idućeg ljeta proizvodnju od 1,17 milijuna tona te žitarice. #L#
Prema Programu što ga je izradilo Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva, na hrvatskim će se oranicama ove jeseni ječam zasijati na
25,9 tisuća hektara, uljana repica na 12, krmno bilje na 7,6, povrće
na 6,5, zob na 3,5, te raž na 2,2 tisuća hektara.
Predviđeno povećanje opsega ovogodišnje jesenske sjetve za gotovo 40
posto posljedica je značajnog povećanja sjetve pšenice za 46,7
posto, odnosno 95.555 hektara. To povećanje, navodi se u Programu
jesenske sjetve 1996. godine, neće imati negativne učinke na sjetvenu
strukturu drugih kultura, jer se i kod njih predviđa veći ili manji rast
sjetvenih površina.
Gledano po županijama, najveće površine pod pšenicom tradicionalno se
planiraju na području Osječko-baranjske (ukupno 60 tisuća hektara),
Vukovarsko-srijemske (35,6 tisuća ha), Bjelovarsko-bilogorske (26,7
tisuća ha), Virovitičko-podravske (26,1 tisuću ha) i Požeško-slavonske
(23,3 tisuće hektara). Od ukupno 300 tisuća hektara predviđenih za
pšenicu na području tih pet županija zasijalo bi se 171.700 hektara.
Za sjetvu pšenice, kakva je predviđena Programom, bit će upotrebljeno
oko 70 tisuća tona sjemena. Uslijed porasta cijena očekuje se da će
značajan dio sjemena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
biti nedeklariran i iz vlastite proizvodnje, što će se, upozorava se u
Programu, negativno odraziti na prinos.
Uz očekivanu, prosječnu potrošnju od 430 kilograma po hektaru
sjetvene površine, u ovogodišnjoj se jesenskoj sjetvi očekuje
potrošnja od oko 141 tisuću tona mineralnih gnojiva. INA-Petrokemija
Kutina ima proizvodne kapacitete kojima može zadovoljiti povećanu
potražnju, no nedostatak obrtnih sredstava za ulaganje u novu
proizvodnju značajno otežava plaćanje reprodukcijskih matarijala i
sirovina, što ima za posljedicu nepotpunu opskrbu odnosno smanjena
ulaganja, a na štetu proizvodnih rezultata, konstatira se u Programu.
Procjena je da će za ostvarenje ovogodišnje jesenske sjetve trebati
uložiti u nedovršenu proizvodnju oko 800 milijuna kuna, što
je oko 55 posto ulaganja u proizvodnju do završetka žetve '97. Tako
značajna sredstva, napominje se, bit će ograničavajući čimbenik u
uspješnom ostvarenju predloženog Programa. Stoga se, zbog nedostatka
kreditnih instrumenata primjerenih posebnostima poljoprivredene
proizvodnje predlaže robno kreditiranje pšenice i uljane repice.
Za ovu godinu predlaže se izmjena sustava kreditiranja putem Državnog
ravnateljstva za robne zalihe na način da se beskamatno kreditira samo
onaj dio proizvodnje koji je nužan za osiguranje državnih zaliha
pšenice od 100 tisuća tona, odnosno 96.926 hektara na obiteljskim
gospodarstvima. Ostatak proizvodnje na 203.074 hektara kreditirao bi
se uz kamatu od 8,5 posto godišnje. Povrat beskamatnog kredita bio bi
obvezan u pšenici, dok bi povrat kredita uz kamatu bio moguć u pšenici
obračunatoj po zaštitnoj cijeni ili u novcu uz obračun kamate. Ove se
jeseni predlaže i osiguranje kreditiranja proizvodnje uljane repice,
budući da je uslijed izostanka kreditiranja došlo do značajnog pada
sjetvenih površina zasijanih tom kulturom.
(Hina) bm ds
110950 MET sep 96