ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Ministar financija Božo Prka na današnjem redovitom susretu u Vladi ponedjeljkom govorio je o trendu smanjenja kamatnih stopa što će, kako je ocijenio, rezultirati daljnjim investicijskim razvojem.
ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Ministar financija Božo Prka na današnjem
redovitom susretu u Vladi ponedjeljkom govorio je o trendu smanjenja
kamatnih stopa što će, kako je ocijenio, rezultirati daljnjim
investicijskim razvojem. #L#
"Smanjivanje kamatnih stopa najuspješniji je dio gospodarske politike
ove vlade", kazao je ministar Prka govoreći o aktivnostima svog resora
u idućem razdoblju. Kamatna stopa na tržištu novca pala je s 35 posto
s početka godine na 7 - 8 posto koliko iznosi ovih dana. Eskontna
stopa Narodne banke Hrvatske smanjena je s 8,5 na 6,5 posto godišnje.
Prka je kazao da su smanjene i kamate na trgovanje vrijednosnim
papirima na drugoj aukciji, koju je obavilo Ministarstvo financija. Na
toj aukciji trgovalo se po stopi od 10 posto godišnje, a na rok od 45
dana. Štoviše, kazao je Prka, i na idućoj aukciji očekuju se još niže
kamate koje će omogućiti i produljenje roka vraćanja vjerojatno na 90
dana, a to znači, pojasnio je, produbljivanje financijskog tržišta i
osiguranja još jednog modela financiranja bez kratkoročnog zaduživanja
kod središnje banke. Prka je također kazao kako su se stekli i uvjeti
da se Hrvatska na svjetskom financijskom tržištu klasificira kao
zemlja pogodna za investiranje kapitala, bez ratne opasnosti i rizika,
i kao zemlja koja je sposobna uredno vraćati dugove. To je i osnova,
nastavio je Prka, za određivanje kreditnog rejtinga zemlje koji
određuje cijenu zaduživanja, ali i mogućnost emitiranja vrijednosnih
papira na međunarodnom financijskom tržištu.
Očekuje da će Hrvatska, što se kreditnog rejtinga tiče, biti svrstana
slično kao Slovenija, Mađarska, Poljska i Slovačka, rekao je Prka.
Na današnjem susretu s novinarima potpredsjednik Vlade i ministar
razvitka i obnove dr. Jure Radić novinarima je potanko obrazložio
Strategiju razvoja cestovne mreže u Hrvatskoj, koju je prihvatila
Vlada. Riječ je o dugoročnom programu koji u prvom desetljeću predviđa
početak radova na jednoj trećini od ukupno osam autocesta i 15 brzih
cesta za čiju će gradnju biti potrebno 44 milijarde kuna. Inače, čitav
projekt izgradnje razrađen u Stategiji iznosi 94 milijarde kuna.
Odgovarajući na pitanje o načinima financiranja tog važnog projekta,
koji bi Hrvatsku uklopio u europsku cestovnu mrežu, dr. Radić je kazao
kako će godišnje biti potrebno samo za prioritetne programe od 3 do 5
milijardi kuna, od čega bi se u državnom proračunu moglo osigurati oko
1 milijarda.
Stratezi se nadaju, naglasio je dr. Radić, da će se ceste manje
graditi novcem iz državnog proračuna, a više novcem od međunarodnih
kredita, koncesija i drugih načina financiranja.
(Hina) sšh vkn
091606 MET sep 96