ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Aktivnosti hrvatske Vlade na međunarodnom i unuatranjem planu u sljedećem razdoblju, trend smanjenja kamatnih stopa što će rezultirati daljnjim investicijskim razvojem, te strategija izgradnje cesta u RH bile
su glavne teme današnjeg susreta "u Vladi ponedjeljkom" o kojima su novinarima govorili predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša, potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić i ministar financija Božo Prka.
ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Aktivnosti hrvatske Vlade na međunarodnom i
unuatranjem planu u sljedećem razdoblju, trend smanjenja kamatnih
stopa što će rezultirati daljnjim investicijskim razvojem, te
strategija izgradnje cesta u RH bile su glavne teme današnjeg susreta
"u Vladi ponedjeljkom" o kojima su novinarima govorili predsjednik
hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša, potpredsjednik Vlade i ministar
razvitka i obnove dr. Jure Radić i ministar financija Božo Prka. #L#
"Sasvim izvjesno mirovine će rasti do kraja ove godine, dok s plaćama
za korisnike državnog proračuna to neće biti slučaj", kazao je
ministar financija Božo Prka.
Dodao je da će početkom iduće godine mirovine rasti brže od plaća za
koje se također predviđa porast sukladno porastu proizvodnje koja se
očekuje na razini od 7 do 9 posto godišnje.
Premijer Zlatko Mateša govorio je o vladinim vanjskopolitičkim
aktivnostima, pa je tako za polovicu rujna najavio svoje gostovanje na
sastanku Organizacije za svjetska strateška istraživanja u Rimu. Zatim
će premijer s izaslanstvom posjetiti Bavarsku i Albaniju, a sredinom
listopada otputovat će i u Bruxelles. Tamo će, kazao je Mateša,
vladino izaslanstvo razgovarati o približavanju hrvatskog gospodarstva
Europskoj uniji i posebno zemlji domaćinu - Belgiji. Do kraja godine
premijer Mateša najavio je i novi redoviti krug pregovora s
predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Mateša
je kazao kako Hrvatska sada nastupa u bitno drukčijim okolnostima, a
sada je najviše zainteresirana za međunarodne kredite kojima bi se
dovršio proces sanacije hrvatskih banaka.
"Hrvatski vanjski dug je takav da možemo mirno spavati, a sada je na
bankama red da svojim samostalnim zaduženjem nastoje popraviti
poslovanje neopterećujući državu", kazao je Mateša.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, Mateša je ponovio "da neće biti
rekonstrukcije Vlade kako to najavljuje žuti tisak. Rekonstrukcije su
normalna pojava u demokratskim zemljama, a ako ih bude, o njima ćete
čuti prvo od mene", zaključio je hrvatski premijer. Opovrgnuo je priče
o odlasku ministara Davora Šterna i Bože Prke.
Govoreći o vladinim aktivnostima u zemlji, Mateša je najavio posjet
Vinkovcima i Lastovu. Na Lastovu ćemo, kazao je, predstaviti program
razvoja otoka, po kojemu će se izraditi i prijedlog zakona.
Na današnjem susretu osvrnuo se i na najavljeni prosvjed HVIDRE 15.
rujna na Markovom trgu u Zagrebu. Poziv za taj skup sam dobio, ali
zbog toga što ću biti odsutan u ime Vlade skupu će se obratiti
ministar obrane Gojko Šušak, kazao je Mateša. U svezi s prosvjedom
naglasio je da se ne može govoriti odvojeno o brizi za invalide u
Ministarstvu obrane i Vladi, odnosno kako Vlada nije učinila ništa.
"Ministarstvo obrane samo je transmisija Vlade", zaključio je Mateša.
Najavio je i nove zakone o mirovinskom sustavu te o športu, a
odgovarajući na pitanje kada će biti donesen zakon o
denacionalizaciji, odgovorio je da je prijedlog u Saboru i, što se
Vlade tiče, može biti prihvaćen jer su predložena rješenja sukladna
hrvatskim potrebama i mogućnostima.
Razgovor s novinarima premijer je završio napomenom da Hrvatska neće
tolerirati pokušaj lokalnih Srba da blokiraju mirnu reintegraciju
hrvatskog Podunavlja, te da će o tome razgovarati s generalom Kleinom.
Upitan kakvo je stanje u Stonu i Dubrovačkom primorju, stradalima u
potresu, premijer je kazao da je stanje pod nadzorom te da će se to
područje obnoviti u cijelosti. Budući da je riječ o
kulturno-povijesnom sadržaju, restauratorski poslovi će potrajati,
kazao je Mateša dodavši da će obnova Stona i Dubrovačkog primorja ući
u prioritetni program obnove.
(Hina-nastavlja se) sšh vkn
091553 MET sep 96