FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VEČERNJI LIST, 9.8.1996., INTERVIEW - ŠIMONOVIĆ

ZAGREB, 9. kolovoza (Hina) - Darko Đuretek razgovarao je s dr. Ivanom Šimonovićem, zamjenikom ministra vanjskih poslova o razgovorima između predsjednika Tuđmana i Miloševića u Ateni. Iz tog razgovora izdvajamo neka pitanja: -Nakon atenskih razgovora predsjednika Tuđmana i Miloševića, nameće se pitanje hoće li potkraj ovog mjeseca doći do međusobnog priznanja između Hrvatske i Jugoslavije? "Puna normalizacija odnosa još uvijek nije sigurna, ali je nakon ovog sastanka bitno vjerojatnija no što je bila prije. Ovim je razgovorima učinjen velik korak prema punoj normalizaciji odnosa, a forma u kojoj će biti uspostavljena jest sporazum. Taj sporazum treba pripremiti, uskladiti, pa tek onda potpisati. Učinjene su, međutim, one bitne predradnje za odgovarajući sporazum. Postignuta je suglasnost o ključnim pitanjima koja će u njega biti uvrštena. Sporazum o normalizaciji odnosa ujedno je sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa, prerastanju ureda Republike Hrvatske u Beogradu i ureda SR Jugoslavije u Zagrebu u veleposlanstva". -U priopćenju piše da o Prevlaci treba razgovarati. Za Hrvatsku to pitanje nije sporno. Gdje je onda tu spor, zašto treba razgovarati? "Pitanje Prevlake ima svoju povijest u hrvatsko-jugoslavenskim odnosima. Od početka je Hrvatska bila tvrda na svojoj poziciji da je riječ o dijelu Republike Hrvatske, dijelu koji je, kao i svaki drugi, pod njezinom suverenom vlašću. Ono, međutim, što je ključno i što je na ovom sastanku dogovoreno, jest da pitanje Prevlake ne bi smjelo zadržavati normalizaciju odnosa između Jugoslavije i Hrvatske, odnosno uspostavu diplomatskih odnosa. Hrvatska je od početka razgovora o Prevlaci bila sklona iskazivati razumjevanje za Prevlaku kao sigurnosno pitanje prolaska brodova u bokokotarski zaljev i uopće sigurnosti tog zaljeva, odnosno sigurnosti dubrovačkog zaleđa, ali bez otvaranja teritorijalnih pitanja". - Već se sada govori o potrebi što bolje suradnje između Hrvatske i Jugoslavije, te najavljuje protok robe, ljudi. Javnost je zaintrigirana, ali vjerojatno će biti i zbunjenosti brzinom koja se najavljuje? "Normalizacija odnosa s aspekta Republike hrvatske racionalni je pragmatizam. Republika Hrvatska u velikoj se mjeri u osiguravanju svojeg teritorijalnog integriteta morala oslanjati na sebe kada je bilo riječ o upotrebi političkih, vojnih ili diplomatskih sredstava. Prema tome Hrvatskoj su uvijek bili jasni njezini strateški prioriteti. Prvi prioritet uvijek je bio uspostava suverene vlasti na cjelokupnom teritoriju. Normalizacija odnosa s Jugoslavijom olakšava proces mirne reintegracije. Naravno, ostaje još dosta gorčine, emocija, bez obzira na normalizaciju. Treba, međutim, pragmatično, s aspekta dugoročnih hrvatskih interesa, omogućiti određene oblike gospodarske suradnje. Time ujedno pariramo i nastojanjima da nam se sa strane nametnu neki okviri suradnje u regiji koji bi nam bili neprihvatljivi. Hrvatska će surađivati u regiji na način na koji je to racionalno s aspekta njezinih interesa. Tu, u sređivanju odnosa sa susjednim državama Republici Hrvatskoj nije potrebno nikakvo tutorstvo. Takve smo odnose u stanju rješavati sami. Upravo ta samostalnost Hrvatske, da uspije očuvati svoj teritorijalni integritet, da normalizira odnose i s Jugoslavijom. te pridonese stabiliziranju stanja u cijelom području uključujući i BiH, Hrvatskoj otvara vrata europskih integracija". (Hina) pp mp 090825 MET aug 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙