ZAGREB, 9. kolovoza (Hina) - Darko Đuretek razgovarao je s dr.
Ivanom Šimonovićem, zamjenikom ministra vanjskih poslova o
razgovorima između predsjednika Tuđmana i Miloševića u Ateni.
Iz tog razgovora izdvajamo neka pitanja:
-Nakon atenskih razgovora predsjednika Tuđmana i Miloševića, nameće se
pitanje hoće li potkraj ovog mjeseca doći do međusobnog priznanja
između Hrvatske i Jugoslavije?
"Puna normalizacija odnosa još uvijek nije sigurna, ali je nakon ovog
sastanka bitno vjerojatnija no što je bila prije. Ovim je razgovorima
učinjen velik korak prema punoj normalizaciji odnosa, a forma u kojoj
će biti uspostavljena jest sporazum. Taj sporazum treba pripremiti,
uskladiti, pa tek onda potpisati. Učinjene su, međutim, one bitne
predradnje za odgovarajući sporazum. Postignuta je suglasnost o
ključnim pitanjima koja će u njega biti uvrštena. Sporazum o
normalizaciji odnosa ujedno je sporazum o uspostavi diplomatskih
odnosa, prerastanju ureda Republike Hrvatske u Beogradu i ureda SR
Jugoslavije u Zagrebu u veleposlanstva".
-U priopćenju piše da o Prevlaci treba razgovarati. Za Hrvatsku to
pitanje nije sporno. Gdje je onda tu spor, zašto treba razgovarati?
"Pitanje Prevlake ima svoju povijest u hrvatsko-jugoslavenskim
odnosima. Od početka je Hrvatska bila tvrda na svojoj poziciji da je
riječ o dijelu Republike Hrvatske, dijelu koji je, kao i svaki drugi,
pod njezinom suverenom vlašću. Ono, međutim, što je ključno i što je
na ovom sastanku dogovoreno, jest da pitanje Prevlake ne bi smjelo
zadržavati normalizaciju odnosa između Jugoslavije i Hrvatske, odnosno
uspostavu diplomatskih odnosa.
Hrvatska je od početka razgovora o Prevlaci bila sklona iskazivati
razumjevanje za Prevlaku kao sigurnosno pitanje prolaska brodova u
bokokotarski zaljev i uopće sigurnosti tog zaljeva, odnosno sigurnosti
dubrovačkog zaleđa, ali bez otvaranja teritorijalnih pitanja".
- Već se sada govori o potrebi što bolje suradnje između Hrvatske i
Jugoslavije, te najavljuje protok robe, ljudi. Javnost je
zaintrigirana, ali vjerojatno će biti i zbunjenosti brzinom koja se
najavljuje?
"Normalizacija odnosa s aspekta Republike hrvatske racionalni je
pragmatizam. Republika Hrvatska u velikoj se mjeri u osiguravanju
svojeg teritorijalnog integriteta morala oslanjati na sebe kada je
bilo riječ o upotrebi političkih, vojnih ili diplomatskih sredstava.
Prema tome Hrvatskoj su uvijek bili jasni njezini strateški
prioriteti.
Prvi prioritet uvijek je bio uspostava suverene vlasti na cjelokupnom
teritoriju. Normalizacija odnosa s Jugoslavijom olakšava proces mirne
reintegracije. Naravno, ostaje još dosta gorčine, emocija, bez obzira
na normalizaciju. Treba, međutim, pragmatično, s aspekta dugoročnih
hrvatskih interesa, omogućiti određene oblike gospodarske suradnje.
Time ujedno pariramo i nastojanjima da nam se sa strane nametnu neki
okviri suradnje u regiji koji bi nam bili neprihvatljivi. Hrvatska će
surađivati u regiji na način na koji je to racionalno s aspekta
njezinih interesa. Tu, u sređivanju odnosa sa susjednim državama
Republici Hrvatskoj nije potrebno nikakvo tutorstvo. Takve smo odnose
u stanju rješavati sami.
Upravo ta samostalnost Hrvatske, da uspije očuvati svoj teritorijalni
integritet, da normalizira odnose i s Jugoslavijom. te pridonese
stabiliziranju stanja u cijelom području uključujući i BiH, Hrvatskoj
otvara vrata europskih integracija".
(Hina) pp mp
090825 MET aug 96
Italija će do kraja 2027. pripremiti plan o povratku nuklearnoj energiji - ministar
Obavijest korisnicima: Izjave za novinare ekipe filma Čovjek koji nije mogao šutjeti
HGK: Kroz inovacijski fond EU raspoloživo 4,6 milijarde eura projekte tvrtki
Tomašević: U tri godine na 750 lokacija ugradit ćemo 2000 polupodzemnih spremnika
MIP jednoglasno podržao vraćanje Dabre u Sabor
Iz čakovečke bolnice poručili: Nema kaosa i ne odgađaju se operacije
Oporba: Građani sutra bojkotiraju trgovine zbog Vladina nerada
CEIP: Propisi o zaštiti potrošača dobri, ali problemi se javljaju u provedbi
Film Nebojše Slijepčevića "Čovjek koji nije mogao šutjeti" nominiran za Oscara
Ustavni sud BiH osporio udžbenik po kojem su Karadžić i Mladić pozitivne ličnosti