INA: GUBITAK U 1995., ALI I POZITIVNI REZULTATI U 1996.

ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Prošlu je poslovnu i financijsku godinu INA grupa završila s gubitkom od milijardu 174 milijuna kuna, što je dva i pol puta više nego u 1994. godini (kada je gubitak iznosio 407 milijuna kuna), izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare pomoćnik generalnog direktora INE za organizaciju i restrukturiranje Milan Ujević, napominjući da je nedavno završeno izvješće revizorske tvrtke "Arthur Andersen". INA Matica (organizacije istraživanja i proizvodnje nafte i plina, prerade nafte, marketinga i uslužnih djelatnosti) u prošloj je godini zabilježila gubitak od 1,2 milijarde kuna, dok, prema internim rezultatima, u prvih pet mjeseci ove godine INA Matica posluje s dobiti od 92 milijuna kuna. #L# "Bilanca INE za 1995. očišćena je od svih dubioza iz prethodnih godina, a podaci o netto dobiti u prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da sve mjere postepeno daju rezultate", istaknuo je generalni direktor mr. Andrija Kojaković. "Istrajat ćemo na svim čišćenjima salda i na financijskoj disciplini unutar same kuće i sa poslovnim partnerima", kazao je Kojaković, opetujući da sve mjere vode restrukturiranju i boljim financijskim rezultatima INE. Napomenuo je uz ostalo da nenaplaćena potraživanja INE (s kraja lipnja) iznose 782 milijuna kuna. Iznoseći podatke o prošlogodišnjem poslovanju, Ujević je uz ostalo kazao da je izvoz INE iznosio 792 milijuna američkih dolara dok je uvoz bio 875 milijuna dolara. Od ukupno 701 milijun kuna ulaganja u dugotrajnu imovinu, po njegovim riječima, investicije su u INA Matici iznosile 657 milijuna kuna od čega je više od 50 posto uloženo u istraživanja i proizvodnju nafte i plina. Na upit o prodaji Inina vlasničkog udjela u porečkoj "Plavoj laguni", Kojaković je rekao da je tim sredstvima (riječ je o 11 posto dionica koje su prodane francuskoj banci Banque Indosuez) INA kupila 29 posto dionica ACI-ja čime je njen udjel u ACI-ju povećan na ukupno 78 posto. Cijena po kojoj su kupljene dionice ACI-ja, po riječima Andrije Kojakovića, poslovna su tajna, a taj je udio, kako je rekao, kupljen jer je poslovni partner postao toliko financijski slab da nije mogao više pratiti poslovanje ACI-ja. Time nije promijenjen ININ portfelj u turizmu, ističe Kojaković, naglašavajući pritom da je ININ princip da sve što nije nafta preda državi koja bi zauzvrat preuzela dugove kutinske Petrokemije i omišaljske Dine. Na više upita o stanju naftnih polja u Đeletovcima te benzinskim postajama u istočnoj Slavoniji, čelni ljudi hrvatske naftne tvrtke istaknuli su da je s njihove strane sve spremno za preuzimanje tih polja i postaja. Za obnovu postojenja u Đeletovcima i pokretanje proizvodnje, po riječima izvršnog direktora za proizvodnju Marijana Pejčića, bit će potrebno od 10 do 20 milijuna američkih dolara. Od ukupno 19 benzinskih postaja na području istočne Slavonije, kazao je Kojaković, radilo bi njih šest. Po riječima izvršnog direktora za trgovinu Mate Bobana prodaja bi se u početku vršila za tri valute i to za kune, njemačke marke ili američke dolare te za jugoslavenski dinar. "Bilo bi tako prva dva-tri mjeseca, kada bi jugoslavenski dinar nestao s tog područja i bio zamijenjen", kaže Boban. Dodaje da bi radnici 'Naftne industrije krajina', koje je INA spremna primiti u radni odnos, dobili plaće za dva mjeseca unaprijed. Razlog tome je, istaknuo je, značaj koji bi imalo uvođenje kune kao platežnog sredstva. Na pitanje o imovini INE na području Srbije i Crne Gore, Kojaković ističe da je to pitanje pokrenuto u razgovorima s predstavnicima naftne industrije Srbije. No, dodaje, to će se rješavati reparacijama, odnosno tužbom INE za otetu imovinu. Na niz pitanja veznih uz ugovor INE s talijanskom tvrtkom Agip o podjeli proizvodnje plina iz sjevernog Jadrana, Pejčić je, odbijajući optužbe IDS-a da je riječ o lošem poslovnom potezu, detaljno pojasnio proceduru dodjele koncesije, odnosno dozvole za eksploataciju tih polja INI i to temeljem Zakona o rudarstvu, nakon čega je INA sklopila ugovor s Agipom. Bit tog ugovora je, ističe Pejčić, dioba troškova (od ukupno 320 milijuna dolara Agip će uložiti više od 60 posto) te dioba prirodnog plina (od ukupno procijenjenih 11 milijardi prostornih metara plina INI bi pripalo sedam milijardi). Razlozi ugovora su primarno financijsko-tehnološki, a sekundarno politički, kazao je Pejčić naknadno objašnjavajući da pod time misli na značaj ugovora između najveće hrvatske i talijanske tvrtke, odnosno na povezivanje s Europom. Naime, s ocjenom o političkim razlozima nije se složio generalni direktor INE. "Dok sam ja na čelu INE nema političkih ugovora u INI. INA je gospodarska tvrtka i poslovat će na tržišnim principima", ustvrdio je Kojaković. Poslovna politika INE, po njegovim je riječima, niz odluka kojima se želi postići određeni cilj, a to je da INA postane srednjeeuropska kompanija povezana sa Europom na različite načine. (Hina) bn ds 091609 MET jul 96