ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora današnji je rad završio zaključivanjem rasprave o Prijedlogu zakona o javnom informiranju.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora današnji
je rad završio zaključivanjem rasprave o Prijedlogu zakona o javnom
informiranju. #L#
Predloženi zakon, obrazložila je potpredsjednica hrvatske
Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak, jamči slobodu izražavanja koja
uključuje i slobodu mišljenja, istraživanja, primanja, objavljivanja i
širenja informacija i ideja. Međutim, u skladu s međunarodnim
dokumentima, istaknula je, predviđa se i ograničenja te slobode, jer
sloboda znači objavljivanje točne, potpune i pravodobne informacije,
poštivanje pravila novinarske struke te zaštitu privatnosti građana i
poštivanje njegova dostojanstva, ugleda i časti.
Ukazujući na osjetljivost i složenost pitanja privatnosti, dr.
Mintas-Hodak je kazala da se u pripremi zakona predvidjela i
definicija tog pojma kao podataka i informacija koje se tiču osobnog i
obiteljskog života pojedinca. No, pojam je privatnosti naročito složen
kod javnih osoba, kojima se pravo na zaštitu privatnosti ograničava u
slučajevima koji su u svezi s njihovom javnom djelatnošću.
Nepoštivanje privatnosti, pojašnjava potpredsjednica Vlade predviđa
građanskopravnu odgovornost (što je uređeno predloženim zakonom) te
krivičnopravnu odgovornost (što je uređeno kaznenim zakonom).
Iako je Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje je sudjelovalo
u pripremi teksta, bilo protiv Vlada se ipak odlučila za zadržavanje
Vijeća za zaštitu slobode javnog informiranja. Vlada smatra, objasnila
je dr. Mintas-Hodak, da takvo tijelo ima svoje opravdanje, kao tijela
koje bi se brinulo za promicanje i unapređenje slobode javne riječi.
Kao novine predloženog zakona, potpredsjednica Vlade navodi
definiranje pojma autorizacije teksta, odgovornost urednika za obradu
i naslov teksta, te uvođenje solidarne odgovornosti izdavača i izvora
informacija, ako je izvor novinska agencija ili drugo javno glasilo,
za štetu koju bi mogli počiniti trećim osobama, zatim propisanu obvezu
osiguranja novinskog izdavača od odgovornosti za štetu koju bi mogao
počiniti trećim osobama informacijom objavljenom u javnome glasilu.
Uz niz konkretnih primjedbi i prijedloga na pojedine odredbe,
Odbor za zakonodavstvo, izvijestio je Vice Vukojević, predlaže da se
Vlada obveže da što prije podnese prijedlog novog zakona kojim bi se
uredili odnosi glede inozemnih predstavništava, dopisništava,
inozemnih dopisnika i službenika u tim dopisništvima.
SDP, izvijestio je Marin Jurjević, podržava predloženi zakon i
"smatra da je vrlo dobra podloga za zadovoljavajući zakon u drugom
čitanju". Jurjević uz ostalo predlaže da se razmotri mogućnost da se
uz obrazloženje ugradi i odgovornost ovlaštenih osoba u tijelima javne
vlasti u slučaju odbijanja davanja informacija.
Punu potporu predloženom zakonu daje Miroslav Petry (HDZ), dok
Ivan Gabelica (HSP) zamjera na tuđicama pa predlaže da se u potpunosti
izbaci riječ "informiranje" i zamjeni riječima priopćavanje,
izvješćivanje ili obavješćivanje. Novinari radija i televizije ne mogu
biti izuzeti iz ovog zakona, mišljenja je Srećko Bijelić (HNS), dok se
Ante Beljo (HDZ) i Milivoj Kujundžić (HDZ) zalažu za pooštravanje
kazni za klevetu, povredu časti i dostojanstva.
Bosiljko Mišetić (HDZ) upozorio je na moguće negativne učinke
odredbi o osiguranju od odgovornosti za materijalnu ili nematerijalnu
štetu, a zaključujući raspravu potpredsjednica Mintas-Hodak najavila
je da će se te odredbe nastojati precizirati.
Do drugog čitanja, kazala je, Vlada će nastaviti razgovore s
Hrvatskim novinarskim društvom "vodeći računa da sloboda javnog
informiranja mora biti izbalansirana i s odgovornošću za javno
izrečenu i napisanu riječ i s poštivanjem privatnosti, ugleda i časti
svake osobe o kojoj se piše".
Zastupnički dom 9. će sjednicu nastaviti sutra.
(Hina) bn/bm mć
122000 MET jun 96