ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkoga doma hrvatskoga Sabora na današnjoj je sjednici podupro prijedlog zakona o javnom informiranju, koji je u saborskoj proceduri u prvom čitanju.
Odbor je zaključio da između dva saborska čitanja treba organizirati raspravu o zakonskomu prijedlogu, u kojoj bi sudjelovali i predstavnici javnih glasila.
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički
sustav Zastupničkoga doma hrvatskoga Sabora na današnjoj je sjednici
podupro prijedlog zakona o javnom informiranju, koji je u saborskoj
proceduri u prvom čitanju. Odbor je zaključio da između dva saborska
čitanja treba organizirati raspravu o zakonskomu prijedlogu, u kojoj
bi sudjelovali i predstavnici javnih glasila. #L#
Novi zakon o informiranju potrebno je prihvatiti do 30. lipnja, jer
je taj rok odredio Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom kojom je
ukinuo Zakon o informiranju. Naime, nakon ustavne tužbe Ustavni je sud
ukinuo taj zakon u prosincu prošle godine zato što nije prihvaćen
većinom glasova svih zastupnika, što je na temelju hrvatskog Ustava
potrebno za one zakone kojima se uređuju pitanja sloboda i prava
čovjeka i građanina.
Prijedlog zakon o javnom informiranju ima uporište u hrvatskom Ustavu
i ispravama Vijeća Europe. Novosti u usporedbi s prijašnjim zakonom su
odrednica pojmova autorizacije teksta, interviewa i zaštita
privatnosti. Također se propisuje i odgovornost glavnog urednika i za
uredničku obradbu objavljene informacije, a predloženim se odredbama
uvodi i solidarna odgovornost izdavača i izvora informacije.
Na zahtjev predsjednika Odbora Vladimira Šeksa, predstavnica
Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić obrazložila je razlike između
vladina prijedloga zakona i prijedloga Hrvatskoga novinarskog društva,
koje, kako je naglasila, nisu velike.
U kraćoj raspravi na današnjoj sjednici Odbora, osim sadržajnih, dane
su i jezične primjedbe na tekst predložena zakona, pa je tako Ivan
Gabelica - a njegovo je stajalište podupro i Smiljko Sokol - predložio
i promjenu naziva, odnosno da se zove zakon o javnom priopćavanju.
Jadranka Kosor, pak, upozorila je kako je temelj novinarstva
informacija, a ne priopćenje.
Članovi Odbora iz kruga znanstvenika upozorili su i na mnoge
nedorečenosti i neusklađenosti predloženoga zakona s kaznenim
zakonodavstvom. Primjerice, u novom kaznenom zakoniku, kojega je
izradba u tijeku, predviđa se posebna inkriminacija - kažnjivo djelo
za sprječavanje informacije.
Dok je Hrvatsko novinarsko društvo protiv osnivanja Vijeća za zaštitu
slobode javnog informiranja, što se predlaže zakonom, u Odboru je
izneseno mišljenje kako bi njegova ovlast trebala biti proširena, uz
ostalo, i na ocjenjivanje slobode javnog informiranja.
Vezano uz zaštitu privatnosti, ugleda i časti, Jadranka je Kosor
upitala predstavnike predlagatelja gdje prestaje granica te zaštite,
ali odgovor na to pitanje nije dobila. Inače, Hrvatsko novinarsko
društvo (HND) zagovara samo zaštitu privatnosti, koju zaštitu, drži
HND, ne bi mogle imati osobe neprimjerena ponašanja u javnom životu.
(Hina) sšh sp
111948 MET jun 96