ZAGREB, 26. svibnja (Hina - nastavak) - Predsjednik Tuđman izrazio je zadovoljstvo izlaganjem dr. Milorada Pupovca, ističući kako misli da dijeli mišljenje sviju nazočnih. "To je prvo izlaganje koje sam čuo od predstavnika Srba u
Hrvatskoj, koje u potpunosti prihvaćam, koje je izraz promjena nastalih, kao što sam rekao u uvodnom izlaganju, prije svega krivicom srpske imperijalne politike i uvlačenjem srpskog pučanstva u Hrvatskoj u tu politiku. Mi nismo željeli takav rasplet da 90 posto Srba ode, ali smo željeli da se Srbi u Hrvatskoj osjećaju građanima Hrvatske, a ne instrumentom strane hegemonije, srpske hegemonije na Hrvatsku. I ja osobno i demokratska Hrvatska vodit ćemo takvu politiku za koju se zauzeo dr. Pupovac, da se Srbima priznaju građanska prava, prava etničke zajednice, da se u potpunosti integriraju u hrvatsko društvo", kazao je dr. Tuđman.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina - nastavak) - Predsjednik Tuđman izrazio je
zadovoljstvo izlaganjem dr. Milorada Pupovca, ističući kako misli da
dijeli mišljenje sviju nazočnih. "To je prvo izlaganje koje sam čuo
od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koje u potpunosti prihvaćam, koje je
izraz promjena nastalih, kao što sam rekao u uvodnom izlaganju, prije
svega krivicom srpske imperijalne politike i uvlačenjem srpskog
pučanstva u Hrvatskoj u tu politiku. Mi nismo željeli takav rasplet da
90 posto Srba ode, ali smo željeli da se Srbi u Hrvatskoj osjećaju
građanima Hrvatske, a ne instrumentom strane hegemonije, srpske
hegemonije na Hrvatsku. I ja osobno i demokratska Hrvatska vodit ćemo
takvu politiku za koju se zauzeo dr. Pupovac, da se Srbima priznaju
građanska prava, prava etničke zajednice, da se u potpunosti
integriraju u hrvatsko društvo", kazao je dr. Tuđman. #L#
Razumije se, nastavio je "da moramo biti svjesni da će biti
problema u psihološkom nadvladavanju, premošćivanju nasljeđa prošlosti
i onoga što je donio rat. Ali, u interesu je ne samo onih Srba u
Hrvatskoj koji su ostali i koji će ostati u hrvatskom Podunavlju nego
i same Hrvatske da u tome učinimo i postignemo što veći uspjeh, da se
zaista osjećaju građanima Hrvatske", naglasio je dr. Tuđman.
To htjenje hrvatski je predsjednik obrazložio time što će
nakon poraza imperijalne politike Srbi težiti da budu građani
Hrvatske, a među ostalim i zato što Hrvatska država ima premalo
stanovništva. "U našem je interesu ne samo zbog demokracije, negoli u
interesu razvitka Hrvatske da takve odnose sa srpskim pučanstvom u
Hrvatskoj ostvarimo i u zakonodavnom i svakodnevnom životu kako je dr.
Pupovac izložio", kazao je dr. Tuđman.
Osvrćući se na rasprave nekolicine sudionika o normalizaciji
odnosa sa Srbijom, kazao je kako se "ne možemo sasvim suglasiti jer je
to suprotno odnosima, i težnjama bitnih međunarodnih čimbenika".
"Kazao sam da taj i takav svijet nije želio potpuni poraz Srbije. Mi
smo mogli i nastaviti svoj pobjedonosni pohod u BiH, ali to više ne bi
bilo oslobađanje hrvatskih područja niti zaštita hrvatskih strateških
interesa. Prema tome, mi ne možemo ugrožavati hrvatski nacionalni
državni interes zbog emotivnih razloga što bismo željeli da Srbija i
Beograd budu poraženi i razoreni. Politika se ne vodi samo srcem i
emocijama nego i razumom, istaknuo je dr. Tuđman.
Podsjetio je da su neki na početku pod svaku cijenu željeli
sačuvati Jugoslaviju, potom su po izbijanju rata željeli da se što
prije završi, ali u tom smislu da se normaliziraju odnosi između
Hrvatske i Srbije. U krajnjem, to onda nije protiv naših interesa. Mi
smo svoje vojne i političke interese osigurali, oslobađanjem,
nanošenjem poraza jugoarmiji i srpskoj imperijalnoj politici. Ali
moramo prihvatiti te težnje svijeta, koje nisu samo protuhrvatske a
prosrpske, negoli proizlaze iz odnosa u svijetu, iz odnosa Zapada
prema Rusiji koja uvijek ostaje euroazijska i pravoslavna sila prema
islamskom svijetu, dodao je Predsjednik.
Taj i takav svijet, nastavio je dr. Tuđman, "računa sa Srbijom
kao sa čimbenikom na Balkanu i jugoistočnoj Europi i zainteresiran je
za normalizaciju odnosa. Ta normalizacija može biti i za nas od
interesa, kazao je, podsjetivši da su se skandinavske zemlje do
početka ovog stoljeća međusobno borile za prevlast, a danas su idealni
partneri u svakom pogledu, kao što su Francuska i Njemačka koje su u
prošlom i ovom stoljeću međusobno najviše ratovale, a danas su stožer
Europske unije.
Nakon svega onog što smo proživjeli, međusobnih borbi i
idejnog nadmetanja s jugoslavenstvom i internacionalizmom i s
unitarizmom i separatizmom, vrijeme je da izvučemo zaključke da je
normalizacija odnosa moguća između samostalne i suverene Hrvatske i
Srbije. Hoće li oni imati neku svoju Jugoslaviju, to je njihova stvar.
Ali, ne možemo postavljati takve uvjete kao da mi možemo isključiti
Srbiju, kao da mi moramo tražiti da njihovi poglavari dođu na Haški
sud itd. To je nešto što bi se, ako bismo takvu politiku vodili, obilo
nama o glavu, istaknuo je predsjednik Tuđman.
Osvrćući se na raspravu dr. Tuđman je kazao kao je iznesena i
zanimljiva ideja da bi Hrvatska mogla postati nositelj jedne neutralne
politike, ne samo svoje nego i nekih zemalja. "Sama neutralizacija po
sebi je simpatična, ali s obzirom na to gdje se nalazimo, s obzirom na
to da smo zbog hrvatskih strateških interesa preuzeli zadaću da
oživotvorimo Federaciju i da je vežemo s Hrvatskom i sa zapadnom
Europom i njenom civilizacijom, onda takva neutralna politika Hrvatske
nije moguća. Jer preuzetu zadaću koja, kao što rekoh, nije samo u
hrvatskom interesu, nego li u europskom i zapadnom, tu zadaću sami ne
možemo ostvariti", ustvrdio je dr. Tuđman, dodavši da nam je za tu
zadaću potrebno angažiranje sveukupnog hrvatskog nacionalnog bića, ali
i svakovrsna suradnja Europe i SAD-a, ne idealizirajući Europu nego
vodeći konkretnu politiku na konkretnim problemima.
Što se tiče odlučivanja o primanju u Vijeće Europe, hrvatska
državna politika ne želi više primati niti potpisivati nikakve uvjete.
Bili smo i ostat ćemo konstruktivni u rješavanju bitnih problema, mira
u Europi, pa danas i u svijetu, konačnog razrješenja krize na tlu
bivše Jugoslavije, bit ćemo i jesmo zainteresirani za integracije u
smislu civilizacijskog i geopolitičkog područja kojemu pripadamo. Ali,
veoma odlučno odbit ćemo svake pokušaje da nas se veže za balkanske,
regionalne integracije, jer smatramo ne samo iz sebičnih interesa, nego
smo duboko uvjereni, a naše prosudbe su se do sada pokazale ispravnima
a ne one koje nam tu nameću, da to ne bi učvršćivalo novi međunarodni
poredak, nego bi ga još činilo slojevitijim, pa i suprotstavljenijim,
naglasio je predsjednik Tuđman, dodavši: Smatramo da kao suverena
Hrvatska, sredozemna i srednjoeuropska zemlja posredstvom Federacije
vezana i za taj balkanski prostor možemo na taj prostor utjecati i da
u tom smislu ne bježimo od svoje odgovornosti i svoga priloga. To smo
dokazali već i sa čitavom svojom dosadašnjom politikom, od ostvarenja
unutrašnje izgradnje, ratnih pobjeda do našeg odlučnog priloga i u
postizanju Daytonskog sporazuma, daljnjih rimskih razgovora i do
rješavanja kriznih pitanja oživotvorenja Federacije, istaknuo je
hrvatski predsjednik.
"To je ono što za naše međunarodne odnose ostaje bitno -
osigurati provedbu tih sporazuma, ali osigurati stabilnost
demokratskog poretka i takvu politiku u međunarodnim odnosima s kojom
nećemo ni jednog momenta bilo kakvom jednostranošću dovesti u pitanje
svoju suverenost", zaključio je na kraju svog završnog izlaganja
predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
(Hina) sšh mć
261844 MET may 96