ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na završetku 2. sjednice Predsjedničkog vijeća, o "Međunarodnom položaju Hrvatske", održao je završni govor. Napominjući kako je za raspravu ostalo još
desetak prijavljenih izlaganja, predsjednik Tuđman je kazao kako će one biti objavljene u posebnoj publikaciji, u kojoj će biti uključeno i uvodno i zaključno slovo Predsjednika, pet uvodnih izlaganja te sve rasprave sa sjednice.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman na završetku 2. sjednice Predsjedničkog vijeća, o "Međunarodnom
položaju Hrvatske", održao je završni govor. Napominjući kako je za
raspravu ostalo još desetak prijavljenih izlaganja, predsjednik Tuđman
je kazao kako će one biti objavljene u posebnoj publikaciji, u kojoj
će biti uključeno i uvodno i zaključno slovo Predsjednika, pet uvodnih
izlaganja te sve rasprave sa sjednice. #L#
Tuđman je podsjetio kako je u uvodnoj riječi na sjednici
Predsjedničkog vijeća istaknuo kako su međunarodni čimbenici Europe i
svijeta, onda "kada nisu uspjeli održati Jugoslaviju, i kada nisu
uspjeli spriječiti uspostavu samostalne Hrvatske, od prvoga dana pa na
dalje radili na tome da Hrvatsku oslabe i da mogu utjecati na njezinu
i unutrašnju i medjunarodnu politiku. Tome je", kazao je, "trebala
služiti 'krajina' s planom Z-4, te zahtjevi da imamo 'srpsku
republiku' te posebnu 'vojsku', 'valutu' i 'predsjednika' 30 km od
Zagreba. Tome je trebao služiti i zahtjev za transgraničnost Istre, a
tome su trebali služiti pokušaji i programi destabilizacije
demokratsko izabrane vlasti u Hrvatskoj, što je kulminiralo krizom u
Zagrebu koja se i danas održava", ocijenio je dr. Tuđman.
Govoreći o namjerama nekih međunarodnih čimbenika na Zapadu da
hrvatsku državu uklope u neke integracije koje nisu u hrvatskome
interesu, predsjednik Tuđman je naveo primjere za to. Naveo je kako je
jučer izviješćen da u "Australiji pojačano radi Radio sat Istrija,
Histrija. Objavljuju se interviewi s vodstvom IDS-a, te se govori o
tome kako su 'Istrijani' poseban narod, i, prema tome, trebaju ići u
Europu, bez granica, odnosno bez Hrvatske". Kao drugi primjer naveo je
govor koji mu je noćas upućen "iz kabineta Milana Panića, bivšega
jugoslavenskog premijera, a kojeg je Panić održao u Washingtonu, na
Konferenciji o obnovi Republike Hrvatske i BiH. U Panićevu govoru
istiće se ideja formiranja asocijacije za slobodnu trgovinu
jugoistočne Europe". Predsjednik Tuđman ocijenio je kako "sama
Jugoslavije nije više u modi", ali se zato provlači ideja 'jugoistočne
Europe.
"U tom sklopu održanja Jugoslavije, Zapad je činio sve da učini tu
Jugoslaviju prihvatljivom i za njezine narode i za svijet", dodao je,
podsjećajući "kako su Karađorđevići bili slani iz Londona, a Panić iz
Amerike, s obećavajućim demokratskim slobodama, ravnopravnostima,
slobodnim tržištima, demokracijom, itd."
Dr. Tuđman je podsjetio da istodobno dok je Panić bio poslan, i
imenovan premijerom, guverneru jedne američke države, Prpiću, kojega
je osobno pozvao u Hrvatsku, nije bilo dopušteno da bude ministar u
hrvatskoj Vladi.
"Prema tome, od tada pa do danas prisutne su neke sastavnice, pa i
odrednice, koje djeluju na ovom području i koje bi htjele, ako već ne
mogu bez Hrvatske, koja se održala, onda drukčiju Hrvatsku. Takve
pojavnosti ne treba precjenjivati, ali ni potcjenjivati. Jer, kao što
su u raspravi istaknuli mnogi, sudbina hrvatskoga naroda i hrvatske
države ovisi o nama samima. I, u tom smislu trebamo biti kritični
prema sebi i kritični, razumije se, prema Europi. Kritični prema sebi,
da bismo bili odlučni, uspješni i djelotvorni u izgradnji demokratskog
društva, te gospodarskoj, kulturnoj i znanstvenoj izgradnji Hrvatske
na svakom području", kazao je dr. Tuđman, dodavši da "prema Europi
trebamo biti kritični, ali i gledati s razumijevanjem - ne klečati
pred tom i takvom Europom, jer to nije prva Europa u povijesti". Naveo
je da je "postojalo i Sveto Rimsko carstvo, Habsburška monarhija,
gotovo velikim dijelom ono što je sadašnja Europska unija, a bilo je i
drugih Europa, od Napoleona ITD".
"Dakle u toj i takvoj Europi, jedinstvenoj", nastavio je dr. Tuđman,
"ima toliko nejedinstva da će se teško moći suglasiti. Iz godine u
godinu se nadmeću kako bi za pojedinu europsku silu osigurati ili
izravni politički ili ekonomski utjecaj. Prema tome, nužno je težiti
integraciji u civilizacijskom, tehnološkom, gospodarskom smislu, ali
isto tako, čuvati nacionalno državne interese i subjektivitet", kazo
je predsjednik Tuđman.
"Uspostavili smo demokratski poredak u Hrvatskoj, što je bilo bitno i
za sve medjunarodne uspjehe, bez revanšizma prema nositeljima
jugokomunističkog sustava, ali nećemo i ne smijemo - u ime čitave
povijesti i žrtava koje smo dali za to - dopustiti da nam takvi danas
ugroze hrvatsku slobodu i hrvatsku demokraciju, uz pomoć onih
inozemnih krugova, koji se nisu i ne mogu pomiriti sa suverenom
Hrvatskom, i koji ovdje imaju svoje posebne planove. Bili smo dovoljno
sazreli u okviru svoga naroda, pa ćemo znati i u tom kolopletu
zaštititi hrvatske nacionalne državne interese, a čuvajući i
razvijajući demokratski poredak".
Hrvatski je predsjednik podsjetio da se "Hrvatska u svojoj politici
nije jednostrano vezala prema Sjedinjenim Američkim Državama, niti se
jednostrano odnosi prema Europi u cjelini, ili prema pojedinoj
europskoj zemlji".
Napomenuo je kako je ministru vanjskih poslova Mati Granić "osobno
rekao da je za Hrvatsku od najveće važnosti da uspostavi što bolje,
što prisnije, prijateljskije i što partnerskije odnose s glavnom
svjetskom velesilom, Sjedinjenim Američkim Državama, zbog toga što su
se europske sile pokazale nejedinstvene, čak i većim dijelom
protuhrvatske u odnosu na hrvatsku samostalnost, i nemoćne u
rješavanju bosanske krize".
No, dodao je, "unatoč težnje da osiguramo prijateljske odnose s
glavnom svjetskom velesilom, mi moramo isto tako razvijati odnose sa
Europskom unijom, što će reći s glavnim europskim državama i silama.
Ministar Granić išao je po mojoj uputi prije u glavne europske gradove
nego u Washington. Prema tome, nismo se jednostrano vezali i nećemo se
jednostrano vezati. Znali smo prosuditi medjunarodni položaj Hrvatske
od samoga početka, pa nadalje, i takvu politiku ćemo nastaviti i
dalje".
"I u gospodarskom i u sigurnosnom smislu nastavit ćemo takvu
politiku, jer smo na takvom geopolitičkom područje koje je zaista
izloženo prelamanju utjecajnih sfera, i gdje treba mnogo, mnogo
mudrosti i hrabrosti, a prije svega, stabilnosti i vlastite snage da
bismo osigurali svoju budućnost", kazao je predsjednik Tuđman.
Osvrćući se na izlaganja na sjednici Predsjedničkoga vijeća,
predsjednik Tuđman ocijenio je da "u cjelini možemo biti zadovoljni s
jednodušnošću u bitnim strateškim pitanjima", dodajući da je bilo i
"stanovitim razmimoilaženja ili razlika u pristupu - prije svega, što
se tiče susjeda. Mi ćemo imati sa svojim susjedima problema - imamo ih
danas i imat ćemo - osim s Madjarskom i Austrijom - sa svim ostalim
susjedima, Slovenijom, Italijom, Bosnom, Srbijom. I o tome valja
voditi računa".
S tim u vezi podsjetio je na "pitanje Prevlake" i nevnu izjavu
crnogorskog predsjednika Momira Bulatovića koji je kazao "da će se
jugoslavenska zastava viti na Prevlaci, kad - tad. To nije samo
njegova težnje i to nije samo na njihovoj diplomatskoj karti", rekao
je hrvatski predsjednik ističući da za takvu ideju "imaju i podršku
onih koji i nisu željeli da budu do kraja osudjeni i poraženi kao
agresori".
(nastavlja se)
(Hina) pp/sšh sp
261646 MET may 96