PREDSJEDNIČKO VIJEĆE: UVODNO IZLAGANJE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (III)

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - "Prema tome", kazao je predsjednik Tuđman, "jesmo za normalizaciju odnosa sa Srbijom i Jugoslavijom, zbog toga što su i Europa i Sjedinjene Američke Države od prvoga dana pa do danas podržavale Srbiju, nisu željele ni nakon naše 'Oluje' i pobjeda u Bosni poraz Srbije, što znači računaju sa Srbijom. Ali razumije se, ta naša želja za normalizacijom radi stvaranja preduvjeta za stabilan međunarodni poredak ne može biti nikako pretvorena u naš pristanak za ulazak u neke balkanske regionalne okvire". "I tu smo znači u sadašnjem međunarodnom položaju Hrvatske, i kao što rekoh, o pokušaju utjecaja na unutrašnji, politički i društveni razvitak Hrvatske na način kakav nije zabilježen u diplomatskoj povijesti", rekao je dr. Tuđman i nastavio: "U čemu je problem? Hrvatska je iz vjekovnog objekta u međunarodnoj politici izrasla u subjekt međunarodne politike, subjekt koji se nikako ne uklapa u planove nekih, mogao bih reći, i glavnih europskih sila od Versaja pa do danas, ali i onih američkih krugova koji su povezani s tim europskim i koji se također, nasuprot čak i službenoj politici, koja je iz pragmatičnih razloga prihvatila Hrvatsku, ne mire sa suvremenom Hrvatskom". "Kao regionalna sila Hrvatska je omogućila okončanje ratne krize, omogućila Dayton, ali joj je nametnuta obveza oživotvorenja Federacije, što, kako sam rekao, jeste u interesu Hrvatske, ali dijelom i prelazi uže interese hrvatskog nacionalnog bića i hrvatske države", rekao je dr. Tuđman. Napomenuo je da su "prisutne neprekidno međusobne suprotnosti Europske unije, unutar Europske unije Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Italija, svaka ima svoju politiku, ali su jedinstvene velikim dijelom u oodnosu prema nama, i jedinstveno su kivne na vodeću ulogu koju su Sjedinjene Američke Države odigrale u rješavanju bosanske krize, u stavljanju američke politike na stranu Hrvatske. Ta kivnost, i to samo formalno prihvaćanje Daytona, od strane nekih europskih čimbenika, ogleda se do izravnog pokušaja kompromitacije Daytonskog sporazuma na primjeru Mostara i ne samo njega i to preko leđa Hrvatske, jer se ne želi reći glavnom partneru, glavnoj svjetskoj sili o njihovim greškama itd". Dalje, kazao je, "čak i izborna bitka između demokrata i republikanaca koja se sada vodi u Sjedinjenim Američkim Državama također se prelama i preko naših leđa i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini". "Europski planovi da se Hrvatsku prisili na ostanak u balkanskim regionalnim okvirima u bilo kom obliku, u euroslaviji, u jadranskoj i balkanskoj konfederaciji, o uniji jugoistočne Europe, podržavaju i stanoviti moćni američki krugovi što se vidi i po njihovim ne samo Soroševskim djelatnostima ovdje. Održavaju se sastanci na razini glavnih ministarskih resora, guvernera Narodnih banaka, ustavnih sudova do sportskih rješenja i prijedloga za tehničku podlogu Hrvatskoj radio-televiziji da uvede zajedničke emisije Zagreba sa Beogradom, Sarajevom, Skopljem, ali ne sa recimo Ljubljanom ili drugim dijelovima Europe. Gospodo, to je svakodnevna praksa sa svim područjima", upozorio je dr. Tuđman kazavši da to znači "svestrani pritisak, do pokušaja destabilizacije unutarnjeg poretka svim sredstvima i kao što rekoh u diplomatskim odnosima nezabilježenim postupcima". "Suočeni smo", kazao je dr. Tuđman, "sa kritikom na hrvatsku demokraciju i od onih koji su u Europsko vijeće primili sve one demokratske zemlje od Albanije, Rumunije, Moldavije do Rusije, i u dane kada su ti isti dali podršku da se u Rusiji obračuna sa tenkovima sa Parlamentom ili sa Čečenijom". "Zbog općih međunarodnih okolnosti o kojima sam govorio spremni smo na konstruktivni dijalog i suradnju, ali ne i na ponižavajuće uvjete", naglasio je dr. Tuđman istaknuvši da je "jedan od glavnih razloga ovog današnjeg sastanka, u ovom širem okviru, i to da bi kao državni poglavar to dao znati". "U odnosu na traženje u demokratskoj Hrvatskoj korijena NDH, politike Pavelićeve NDH, autoritarnosti i sličnih epiteta, mi u Hrvatskoj", kazao je predsjednik Tuđman, "imamo razloga i osnova da ističemo rezultate hrvatskog antifašizma. Osnove ZAVNOH-ovske Hrvatske su u demokratskoj Hrvatskoj, a toga antifašizma bilo je više nego li u onim europskim zemljama, uključujući i Francusku, iz kojih nas na ovaj način žele pritiskati i ponižavati". "Na zanovijetanje i pridike o europskim uzorima i slobodama, o nužnosti da se Hrvatska približi Europi, da ispuni demokratske i pravne preduvjete za Europsko vijeće i uopće za europsku integraciju potrebno je da naši ljudi od diplomata, političara do običnih ljudi, do sredstava javnog mnijenja, odlučnije očituju više nacionalne samosvijesti, više poznavanja i isticanja ne samo o povijesnoj pripadnosti i europskoj civilizaciji, nego i prednosti pred mnogima od tih kojih nam osporavaju, više stranačkog konsenzusa, sloge i suglasnosti o svim bitnim pitanjima vanjske politike kada su u pitanju nacionalno-državni interesi Hrvatske", ocijenio je dr. Tuđman. "U osnovama, a budući da je najviše o tome riječi, kažimo onda da u osnovama hrvatskog ustavno-pravnog poretka jest utemeljena bogata baština, i vlastita i europska", rekao je i naveo: "Imali smo i Korčulanski kodeks u 12. stoljeću, i Statut grada i otoka Korčule 1214., i Statut Dubrovnika 1272., i Vinodolski zakon 1288., i Istarski razvod 1325., i Poljički statut 1440., povelje Zlatne bule hrvatskougarskih kraljeva o sloboštinama gradova od 13-tog stoljeća nadalje, hrvatski je Sabor i u okrnjenom hrvatskom suverenitetu djelovao tijekom cijele povijesti, a Dubrovnik zaključivao međunarodne ugovore od 12-tog stoljeća pa nadalje. Koje se to i koliko još europskih zemalja mogu podičiti takvim tradicijama". "A, zato što smo u takvom položaju bili u kakvom jesmo, nismo to dovoljno isticali i nismo im znali dovoljno predočiti da nemaju pravo da nam čitaju pučkoškolske lekcije u tome, dociranje o nezrelosti hrvatske demokracije više je neumjesno, i hrvatski ljudi moraju toga biti svjesni. Europsku i svjetsku javnost valja podsjećati u svim zgodama da je Hrvatska dala itekakav prilog razvitku europske kulture, a ne da tek treba da postane na ovaj ili onaj način sastavni dio te Europe", istaknuo je hrvatski predsjednik i naveo: "Imali smo pisce od 15. do 17. stoljeća, Marulić, Držić, Gundulić, Belostenec, prije i u vrijeme najpoznatijih europskih imena koji su prevođeni i na druge jezike, prije Shakespearea, Mollierea i Goethea. Hrvatski latinisti, filozofi, umjetnici i znanstvenici Ivan Česmički, Julije Klović, Faust Vrančić, Franjo Petrić, Ruđer Bošković, bili su istaknuti europski ljudi od 14. do 18. stoljeća, poznati i utjecajni od Budimpešte i Pešte do Firenze, od Budimpešte i Firenze do Pariza. Zagreb je u 19. stoljeću bio uz Prag središte preporodnog kulturnog, političkog pokreta zapadnih slavenskih naroda. Hrvatska je, ne samo davala svoj obol razvitku europske misli i kulture, već je podnijela i goleme žrtve u obranu Europe, od Osmanlijske najezde, koja je zaprijetila europskoj civilizaciji. O tragičnom položaju Hrvata u obradi Zapada hrvatski su pjesnici ostavili potresna svjedočanstva, od Marulićeve Molitve su protivo Turkom, u 15. stoljeću, do Menčetićeva Prijekora u 17. stoljeću - od ropstva bi davno valih potonula Italija, o hrvatski da se žalih more otomansko ne razbija. Za uzvrat, Europa joj se zahvaljivala, osim mletačkim, germanskim i ugarskim imperijalizmom, gotovo redovno svojom nebrigom, očitujući nesklonost zbog zasebnih i suprotstavljenih interesa pojedinih europskih sila. O tome je Ivan Česmički, humanist i hrvatski ban, sudionik ratnih zbivanja u Bosni u 15. stoljeću ostavio nadahnuta svjedočanstva. Dok Hrvatska u ratu krvari i biva pretvarana u zgarišta, braneći Europu, ni od koga pomoći, piše Česmički. Francuska i Španjolska ne mare. Engleska je zaokupljena unutarnjim problemima. Njemačka se bavi besciljnim zborovanjem, a Italija trgovinom. Za njega je već bilo jasno i za druge hrvatske misleće ljude - opstanak i budućnost Hrvatske ovisi samo o njoj samoj. Bilo je to jasno mislećim ljudima i tada i kasnije, nažalost mnogima još ne ni danas". "A, one što bi nas htjeli na ovaj ili onaj način podrediti svojim planovima, ili sferama utjecaja, docirajući nam o manjkavostima sloboda i demokracije u Hrvatskoj, valja podsjećati - ako ne već na njihovu stvarnost, tijekom stoljeća, na njihova međusobna razočaravanja, a onda ih valja podsjećati na to - da smo iz svoga nacionalnog bića iznjedrili Odu slobodi, više od stoljeća i pol prije Francuske revolucije i Američkog rata za nezavisnost, što su ishodišne točke njihove demokracije. Da smo spoznali ulogu velikih ideja i sudbu malih naroda, i predvidjeli raspad višenacionalnih država u doba civilizacijske integracije, ali i nacionalne individualizacije. Da smo u naše dane i u ratnim okolnostima proveli višekratne demokratske izbore. Da smo i svoje ratne pobjede, koje su omogućile vodeću ulogu Sjedinjenih Država u Daytonu, pa i naš prilog u njemu mogli ostvariti na osnovama stabilnosti demokratskog poretka suverene Hrvatske", podsjetio je predsjednik Republike Hrvatske. "A, u svezi sa problemom i sporom oko sadašnjeg međunarodnog položaja Hrvatske treba biti na čisto. Sa svim što je postigla, na političkom, gospodarskom i vojnom području, Hrvatska je stekla položaj prvorazrednog regionalnog čimbenika, Hrvatska je uvažavana u svjetskim vojnim i financijskim krugovima, u Stožeru NATO-a, u Pentagonu, središtu Međunarodnog monetarnog fonda, u Svjetskoj, u Europskoj banci, u glavnim bankarskim središtima, od Švicarske do Japana. Postigli smo partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, glavnom svjetskom velesilom, ali i nepodudarnost s glavnim europskim čimbenicima, pa i nekim američkim. Iz Europe čini se sve, na svim područjima, da se Hrvatska uključi u ex jugoslavenski, balkanski, jugoistočnoeuropski regionalni prostor. Kao što rekoh, organiziraju se sastanci sviju vrsta, na državnom, političkom, gospodarskom, sportskom području. Čak i europska sportska rješenja već se donose u tom smislu. Američki predstavnici direktno predlažu glavnom direktoru HTV-a da će mu dati i tehničku pomoć za organiziranje tih zajedničkih emisija, ex jugoslavenskih, od Zagreba, preko Beograda, Skopja", upozorio je Predsjednik. "U odnosu na sve to, smatram da ćemo imati potporu sveukupne hrvatske javnosti, ako izložimo odlučno naše stajalište. Za normalizaciju smo odnosa sa svim državama na tlu Jugoslavije i na tom balkansko jugoistočnom europskom području, ali smo za pripadnost i integraciju sa Srednjom Europom. Povijesno i kulturno pripadamo onom dijelu Srednje Europe kojoj i Slovenija, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska. Pripadamo zapadnom europskom civilizacijskom krugu, a ne istočno europskom pravoslavnom civilizacijskom krugu. Povijest je već posvjedočila opravdanost takvog gledišta u dvokratnom rasulu bivše Jugoslavije. Na tom pitanju od životne važnosti za budućnost hrvatskog naroda i hrvatske države potrebno je jedinstvo svih nacionalnih i društveno-političkih snaga, onako kako se to očituje i u primjerima svih drugih naroda i država u prošlosti i danas", zaključio je predsjednik Tuđman. (Hina) sšh/msj ds 251632 MET may 96