SABORSKI ODBORI O PRIJEDLOGU ZAKONA O OPROSTU I O PODRUČJIMA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

POSEBNE DRŽAVNE SKRBI ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma hrvatskog Sabora na današnjoj je sjednici nakon rasprave podržao donošenje Konačnog prijedloga zakona o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema koji je u hitnoj saborskoj proceduri. #L# Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović objasnio je da se donošenje zakona predlaže radi ubrzanja demilitarizacije, povratka prognanih te olakšanja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Posljedice oprosta bile bi obustavljanje kaznenog progona odnosno nepokretanje postupka, a zakon se ne bi odnosio na pravomoćno osuđene. Od oprosta bi bili izuzeti počinitelji kaznenih djela na čiji je progon Hrvatska obvezna po međunarodnom pravu i počinitelji najtežih oblika kaznenih djela protiv Republike Hrvatske. Odbor je predložio amandman da se u skladu s hrvatskim Ustavom naziv predloženog zakona mijenja odnosno da se navede kako se odnosi na privremeno okupirane dijelove Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Amandmanom se također predlaže da se predloženi zakon primjenjuje samo na hrvatske državljane, a da rok za bude od 17. kolovoza 1990. do 1. lipnja 1996., a ne kako je predloženo do dana demilitarizacije kojeg će odrediti upravitelj Prijelazne uprave. Odbor je predložio i amandman kojim bi se taksativno nabrojila kaznena djela po hrvatskom zakonodavstvu i temeljem Međunarodnog kaznenog suda za koja se oprost neće davati. Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma na svojoj je sjednici podržao amandmane Odbora za zakonodavstvo te amandman zastupnika Ivana Gabelice kojim se predlaže da onaj tko i nakon 1. lipnja 1996. počini kazneno djelo nema pravo na oprost ni za počinjeno djelo koje je počinio prije 1. lipnja ove godine, a za koje po predloženom zakonu može dobiti oprost. Odbor za zakonodavstvo podržao je i Konačni prijedlog zakona o područjima od posebne državne skrbi, kojima se smatraju područja koja su bila okupirana i područje hrvatskog Podunavlja. Njime se utvrđuju dvije skupine područja na kojima će vrijediti ukupno devet povlastica od dodjele i darovanja kuća, stanova i zemljišta, mogućnosti zakupa poljoprivrednog zemljišta, te do niza poreskih i carinskih povlastica. U prvu skupinu ulaze područja koja su bila okupirana, a koja nisu udaljena više od 15 km zračne linije od državne granice, dok u drugu skupinu ulaze sva ostala područja koja su bila okupirana. Vladimir Šeks je predložio, a Odbor prihvatio da Slunj uđe u prvu skupinu. Prijedlog Mate Arlovića da u područja od posebne državne skrbi uđu i područja uz bivšu crtu bojišnice, a koja nisu bila okupirana, nije dobio podršku, iako je u raspravi ocijenjeno da bi to s moralnog aspekta bilo u redu. No, previše je takvih mjesta u Republici Hrvatskoj, a intencija je predloženog zakona da se pomogne baš onim područjima koja su bila okupirana iz kojih su ljudi bili prognani. (Hina) sšh ds 141809 MET may 96