ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o carinskoj tarifi izazvao je dužu i zanimljivu raspravu na sjednicama Odbora za državni proračun i financije i Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu, održanim danas uoči
sutrašnje sjednice Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o carinskoj
tarifi izazvao je dužu i zanimljivu raspravu na sjednicama Odbora za
državni proračun i financije i Odbora za gospodarstvo, razvitak i
obnovu, održanim danas uoči sutrašnje sjednice Zastupničkog doma
hrvatskoga Sabora. #L#
Prijedlog zakon o carinskoj tarifi od prvog je čitanja doživio
izvjesne promjene i izmjene te se sada predlaže opća razina carinskih
stopa od pet do 25 posto (prije od pet do 35 posto). Predviđena je i
specifična carinska stopa po jedinici mjere i to za zaštitu
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Kako su istaknuli ministar financija Božo Prka i zamjenica ministra
gospodarstva Jasna Borić predložen je uravnoteženi oblik carinske
zaštite, pri čemu se vodila briga oko zaštite domaće proizvodnje,
posebice poljoprivredne i prehrambene industrije, jer su predviđeni i
prelevmani za određene proizvode.
Članovi Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu podnijeli su i
nekoliko amandmana za smanjenje, odnosno povećanje carinskih stopa za
uvoz nekih proizvoda. Dr. Đuro Njavro ističe da je za carinjenje
finalnih proizvoda, a ne repromaterijala i sirovina, pojašnjavajući da
bi trgovinski deficit od tri milijarde dolara u 1995. mogao biti
prihvatljiv da je to značilo uvoz upravo sirovina i repromaterijala
što bi potaknulo proizvodnju i zaposlilo kapacitete.
Na prijedlog predsjednika Odbora Dragana Kovačevića prihvaćen je
amandman da niže carinske stope može, u pojedinim slučajevima
poremećaja domaće proizvodnje, donositi samo Sabor na prijedlog Vlade,
a ne Vlada, kako je stajalo u zakonskom prijedlogu.
Gotovo isti argumenti čuli su se i na sjednici Odbora za financije i
državni proračun, na kojoj je nekoliko članova ukazalo da nema
priložene metodologije kako je izrađen zakonski prijedlog i na temelju
koje su analize predložene stope, što bi morao biti temelj pronalaženja
optimuma zaštite pri čemu treba znati što je hrvatski interes.
Konačni prijedlog zakona o pravima samostalnih umjetnika i mjerama
za poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, otvorio je na
sjednici Odbora za financije i proračun pitanje može li se u porezno
zakonodavstvo intervenirati drugim zakonima. Predsjednik Odbora dr.
Đuro Njavro je kazao da nitko ne dvoji u potrebu podržavanja i
izdvajanja za kulturu, ali da je riječ o načelnom pitanju jer se time
nagriza porezni sustav. Danas je to kultura, sutra će biti šport ili
nešto treće, kazao je Njavro založivši se da se ne otvara takav
presedan s nesagledivim posljedicama. To je podržao i Ivan Milas
dodavši da pritom treba imati selektivan pristup i prema pojedinim
umjetnicima, jer se isto tako može i radnik pitati zašto nema pravo na
slično rješnje i povećanje neoporezivog dijela. Ministar Prka je kazao
da je taj prijedlog podržala Vlada i da će se ta rješenja ugraditi u
porezno zakonodavstvo prilikom izmjena i dopuna Zakana o porezu na
dohodak, jer će se uskoro, najavio je ministar, predložiti povećanje
osobnih odbitaka zbog uvođenja poreza na dodanu vrijednost. Nakon tog
obrazloženja Odbora je jednoglasno podržao taj zakonski prijedlog.
(Hina) db ds
071806 MET may 96