FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DUŽA RASPRAVA O KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O CARINSKOJ TARIFI

ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o carinskoj tarifi izazvao je dužu i zanimljivu raspravu na sjednicama Odbora za državni proračun i financije i Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu, održanim danas uoči sutrašnje sjednice Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o carinskoj tarifi izazvao je dužu i zanimljivu raspravu na sjednicama Odbora za državni proračun i financije i Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu, održanim danas uoči sutrašnje sjednice Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora. #L# Prijedlog zakon o carinskoj tarifi od prvog je čitanja doživio izvjesne promjene i izmjene te se sada predlaže opća razina carinskih stopa od pet do 25 posto (prije od pet do 35 posto). Predviđena je i specifična carinska stopa po jedinici mjere i to za zaštitu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Kako su istaknuli ministar financija Božo Prka i zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić predložen je uravnoteženi oblik carinske zaštite, pri čemu se vodila briga oko zaštite domaće proizvodnje, posebice poljoprivredne i prehrambene industrije, jer su predviđeni i prelevmani za određene proizvode. Članovi Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu podnijeli su i nekoliko amandmana za smanjenje, odnosno povećanje carinskih stopa za uvoz nekih proizvoda. Dr. Đuro Njavro ističe da je za carinjenje finalnih proizvoda, a ne repromaterijala i sirovina, pojašnjavajući da bi trgovinski deficit od tri milijarde dolara u 1995. mogao biti prihvatljiv da je to značilo uvoz upravo sirovina i repromaterijala što bi potaknulo proizvodnju i zaposlilo kapacitete. Na prijedlog predsjednika Odbora Dragana Kovačevića prihvaćen je amandman da niže carinske stope može, u pojedinim slučajevima poremećaja domaće proizvodnje, donositi samo Sabor na prijedlog Vlade, a ne Vlada, kako je stajalo u zakonskom prijedlogu. Gotovo isti argumenti čuli su se i na sjednici Odbora za financije i državni proračun, na kojoj je nekoliko članova ukazalo da nema priložene metodologije kako je izrađen zakonski prijedlog i na temelju koje su analize predložene stope, što bi morao biti temelj pronalaženja optimuma zaštite pri čemu treba znati što je hrvatski interes. Konačni prijedlog zakona o pravima samostalnih umjetnika i mjerama za poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, otvorio je na sjednici Odbora za financije i proračun pitanje može li se u porezno zakonodavstvo intervenirati drugim zakonima. Predsjednik Odbora dr. Đuro Njavro je kazao da nitko ne dvoji u potrebu podržavanja i izdvajanja za kulturu, ali da je riječ o načelnom pitanju jer se time nagriza porezni sustav. Danas je to kultura, sutra će biti šport ili nešto treće, kazao je Njavro založivši se da se ne otvara takav presedan s nesagledivim posljedicama. To je podržao i Ivan Milas dodavši da pritom treba imati selektivan pristup i prema pojedinim umjetnicima, jer se isto tako može i radnik pitati zašto nema pravo na slično rješnje i povećanje neoporezivog dijela. Ministar Prka je kazao da je taj prijedlog podržala Vlada i da će se ta rješenja ugraditi u porezno zakonodavstvo prilikom izmjena i dopuna Zakana o porezu na dohodak, jer će se uskoro, najavio je ministar, predložiti povećanje osobnih odbitaka zbog uvođenja poreza na dodanu vrijednost. Nakon tog obrazloženja Odbora je jednoglasno podržao taj zakonski prijedlog. (Hina) db ds 071806 MET may 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙