PROSLAVLJEN DAN HAZU

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Biskup đakovački i bosansko-srijemski Josip Juraj Strossmayer pred 135 je godina, točnije 29. travnja 1861. godine, u poznatom govoru pred hrvatskim Saborom istupio s prijedlogom osnutka akademije znanosti i umjetnosti. Prijedlog je Sabor oduševljeno prihvatio i taj je datum utvrđen za Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te se 135. obljetnica toga događaja danas svečano proslavila u Preporodnoj dvorani palače zagrebačkoga Narodnog doma gdje je i bilo prvo sjedište Akademije. #L# Predsjednik HAZU akademik Ivan Supek podsjetio je da je bilo potrebno sedam godina od povijesne odluke hrvatskoga Sabora da se Akademija doista i utemelji, makar je njezin rad već počeo u tijeku višegodišnjega osnivanja. Akademik Supek ovom je prigodom posebice istaknuo važnost uloge koju je hrvatski Sabor imao za Akademiju od njezinih početaka, izrazivši nadu da će takvu ulogu Sabor imati za HAZU sada i u buduće i zbog značenje Akademije za Hrvatsku. Spomenuvši se i nastojanja djelatnika HAZU tijekom Domovinskoga rata, akademik Supek najavio je da će Akademija i dalje promicati svoja temeljna načela kritičnosti te zauzimanja za slobodu misli, izrazivši nadu da će u tome uživati potporu hrvatske Vlade, a sve u cilju jačanja demokracije u Hrvatskoj. Na današnjoj su svečanosti predane i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj. Nagrada sadrži diplomu i plaketu, rad akademskoga kipara Želimira Janeša, a za 1995. godinu dodijeljena je: za društvene znanosti Ivanu Vajiću, za tehničke znanosti Roku Cebalu, Hrvoju Babiću i Tomislavu Kelemenu. Ovogodišnji su laureati za prirodne znanosti: Leo Klasinc, Vitomir Šunjić, Boris Šinkovec te za zajednički rad Vera Gamulin i Werner E.G. Muller, dok su za medicinske znanosti nagrađeni Ljiljana Pinter i Pero Lučin. Nagradu HAZU za filološke znanosti dobio je Šime Jurić, za književnosti nagradu je primio Luko Paljetak, za likovnu umjetnost nagrađeni su Lelja Dobronić, Antun Ulrich i Dubravka Beritić, a za glazbenu umjetnost Stanko Horvat. U ime nagrađenih zahvalila se dr. Lelja Dobronić, podsjetivši da je hrvatski Sabor pred 135 godina osnovao Akademiju, što je, istaknula je, bilo čvrstim dokazom njegova mara za poticanjem znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj. Hrvatski je Sabor, kazala je, izuzetna institucija i jedan od najstarijih europskih parlamenata, a o čemu svjedoče i zapisi o zasjedanju Sabora iz daleke 1273. godine. "Kroz Scile i Haribde prošlosti", istaknula je dr. Dobronić, "Hrvatski je Sabor uspio održati ne samo ideju o hrvatskoj državi već i njezinu opstojnost". Nagrada HAZU, istaknula je, obvezuje njezine laurate, "da dadu svoj mali prilog velikoj povijesnoj težnji da se promicanjem i poticanjem razvitka znanosti i umjetnosti jača sama Hrvatska". Također, izrazila je i želju da Akademija i u hrvatskoj suvremnosti ima ono mjesto i ulogu koju je imao i ima hrvatski Sabor. Uz članove HAZU i istaknute znanstvenike i kulturne djelatnike, na današnjoj su svečanosti bili nazočni i predstavnici hrvatskoga Sabora i Vlade, među kojima i predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić, potpredsjednici Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak i dr. Ivica Kostović, te predstavnici dipomatskoga zbora akreditiranog u Republici Hrvatskoj. (Hina) ip mć 291658 MET apr 96