ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Dvodnevni znanstveni skup "Ante Starčević i njegovo djelo" počeo je danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u povodu stote obljetnice Starčevićeve smrti. Organizator skupa je HAZU, a
održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.
ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Dvodnevni znanstveni skup "Ante Starčević
i njegovo djelo" počeo je danas u palači Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU) u povodu stote obljetnice Starčevićeve smrti.
Organizator skupa je HAZU, a održava se pod visokim pokroviteljstvom
predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. #L#
U uvodnom je slovu potpredsjednik HAZU akademik Ivo Padovan istaknuo
da se i tim skupom nastoji iskazati priznanje "Ocu Domovine" dr. Anti
Starčeviću, koji je, kazao je Padovan, "neiscrpan izvor hrvatske
moralne energije". Znanstveni bi skup, drži Padovan, trebao
pridonijeti i rasvjetljivanju pisanih Starčevićevih djela. Po njegovim
riječima, "temeljne odrednice hrvatske državne politike su ideje dr.
Ante Starčevića i biskupa Josipa Jurja Strossmayera, premda su te
dvije ličnosti po svojemu karakteru bile antipodi".
Izaslanik Predsjednika Republike prof. Anđelko Mijatović u svečanom je
dijelu skupa pročitao referat dr. Franje Tuđmana pod naslovom
"Starčevićeva ideja o samostalnoj hrvatskoj državi". Nakon sloma
Bachova apsolutizma, navodi se u referatu, u Hrvatskoj jačaju dvije
političke tendencije, a jedna je od njih odlučna Starčevićeva hrvatska
ideja koja se poziva na hrvatsko državno pravo. S tim je u vezi predsjednik
Tuđman podsjetio na poznati Starčevićev govor u hrvatskom Saboru 26.
lipnja 1861. u kojemu dr. Starčević ističe da "Habsburgovci vladaju
u Hrvatskoj na temelju prava koje im je dao hrvatski narod". Još 1868.,
napominje se u referatu, Ante Starčević daje nepoštednu analizu dinastičke
politike Habsburgovacaprema Hrvatskoj, koja, istaknuto je, doseže vrhunac
u njegovu lipanjskom govoru u hrvatskom Saboru 1889. u kojem Starčević
ističe nužnost propasti Habsburške monarhije.
"Razbijajući tako smjelo i odlučno austro-kroatističke i ugarsko-
unionističke zablude i oportunizam legitimističko-sporazumaško-
nagodbenjačke, tobože jedino realistične politike", ističe u referatu
predsjednik Tuđman, "Starčević se u isto doba, i s ne manjom žestinom,
bori protiv novih jugoslavenskih iluzija u hrvatskoj politici s
proročkim uvjerenjem da samostalnost i puna suverenost hrvatskoga
naroda moraju biti glavnim ciljem svake demokratske i mudre nacionalne
politike". A istom se žestinom, naglasio je dr. Tuđman, Starčević bori
i protiv južnoslavenskih i velikosrpskih ideja.
Dr. Tuđman drži da je Starčević "prije i iznad svega ideolog hrvatske
nacionalne misli, a manje praktičan političar", ocijenivši da za
"ostvarenje Starčevićeve radikalne ideje nisu bile povoljne okolnosti,
što se vidi i na primjeru neuspješne rakovičke bune Eugena Kvaternika
iz 1871.".
Starčevićev je politički utjecaj, ocijenio je dr. Tuđman, bio velik i
zato što je borbu za nacionalna prava povezivao s borbom za
slobodoumne demokratske ideje zapadnoeuropskoga građanskoga društva.
Iz pravaškoga je pokreta, dodao je, Radić preuzeo Starčevićevu ideju o
hrvatskomu povijesnom državnom pravu i prenio je u seljački svijet te
je tako s Radićem, ističe Tuđman, ta ideja obuhvatila cijelo
nacionalno biće, dobivši istodobno socijalni sadržaj.
"Osim na općim načelima suvremene civilizacije", ističe se na kraju
referata dr. Franje Tuđmana, "i mi smo, stvarajući Hrvatsku
demokratsku zajednicu (HDZ), gradili naš program na tri bitne
sastavnice i odrednice novije hrvatske povijesti". Te su odrednice,
objašnjava predsjednik Tuđman, "starčevićansko povijesno državno
pravo, radićevski opće čovječanski republikanizam i pozitivna jezgra
iz tradicije hrvatske ljevice, koja je proklamirala ne samo ideju
socijalne pravde nego i pravo hrvatskoga naroda na samoodređenje.
Tijekom dopodnevnoga dijela skupa podneseno je još osam referata u
kojima je pretežito bilo riječi o Starčevićevim političkim
stajalištima. Tako je akademik Hodimir Sirotković govorio o uređenju
hrvatske države prema zamislima Ante Starčevića, dr. Boris Kandare o
hrvatskomu državnom pravu i Starčevićevoj koncepciji, a dr. Mirjana
Gross o Starčevićevu shvaćanju Habsburške monarhije. Pravo i građanske
slobode u Starčevićevim koncepcijama bili su temom referata dr.
Zvonimira Šeparovića, a dr. Nikša Stančić izlagao je o odnosu
Starčevića i Kvaternika. O Starčevićevu promišljanju uloge velikih
sila u mogućnosti stvaranja samostalne hrvatske države govorio je dr.
Mirko Valentić, a Starčevićeva gledišta o hrvatskom društvu i državi
te francuskoj revoluciji bila su temom referata dr. Tereze Ganze-Aras.
Starčevićevu je pak moralnu filozofiju izložio dr. Pavo Barišić.
(Hina) ip/dm vkn
181652 MET apr 96