ZASTUPNIČKI DOM SABORA O PRIJEDLOGU ZAKONA O STUDENTSKOM ZBORU

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Zastupnički je dom hrvatskog Sabora u nastavku današnjeg rada zaključio opširnu raspravu o Prijedlogu zakona o studentskom zboru. O Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o bankama i štedionicama zastupnike je uvodno izvijestio pomoćnik ministra financija Ivica Smiljan, a rasprava se očekuje nakon stanke. #L# Predloženim se izmjenama, naglasio je, pokušava riješiti i pitanje velikih plasmana banaka u dionice ili udjele u trgovačkim društvima, pa bi za takve udjele iznad 10 posto jamstvenog kapitala banke bila potrebna prethodna suglasnost Narodne banke Hrvatske. To je nužno zbog općeg stanja u bankarskom sustavu, a po Smiljanovim riječima na kraju prošle godine u ukupnom iznosu aktive poslovanih banaka udjeli u trgovačkim društvima iznosili su oko osam posto. Također se predlaže ograničavanje kreditiranja dioničara banke, te uvodi mehanizam tzv. 'milijunskog kredita' prema kojem bi banke bile obvezne svaka tri mjeseca obavještavati NBH o velikim dužnicima, a u slučaju da su oni zaduženi u više banaka, NBH bi o tome obavijestila sve banke. Kao bitnu izmjenu, Smiljan navodi i odredbu prema kojoj bi za imenovanje predsjednika uprave banke, umjesto dosadašnjeg mišljenja, bila potrebna suglasnost NBH. Prijedlogom zakona o studentskom zboru, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije dr. Ivica Kostović, želi se urediti položaj studenata kao ravnopravnih partnera u upravljanju visokim učilištima. Kroz studentski zbor omogućava se ustrojavanje studenata čiji će predstavnici sudjelovati u radu stručnih tijela visokih učilišta, a time i u donošenju odluka koje se tiču studenata, napomenuo je dr. Kostović. U ime Kluba zastupnika HDZ-a Mario Kapulica izrazio je zadovoljstvo što će se tim prijedlogom zakona, ocijenio je, na sveobuhvatan način regulirati studentsko sudjelovanje u upravama i tijelima sveučilišta. Bez autonomije studenata ne možemo očekivati ni autonomiju sveučilišta, ustvrdio je u ime Kluba SDP-a Marin Jurjević. Izvijestivši da su jutros pred zgradom Sabora kratko prosvjedovali predstavnici studenata tražeći da njihovi predstavnici budu nazočni saborskoj raspravi, Jurjević je kazao da predloženim zakonom studenti nisu zadovoljni. Kao i Jurjević i Ivica Ropuš u ime Kluba HSLS-a zamjera što se u predloženom zakonu ne govori o studentima na poslijediplomskom studiju i izvanrednim studentima. On je zamjerio i na nepotpunim rješenjima te na nejasnoćama izbora predstavnika studenata, posebice na jednakom tretmanu fakulteta sa tisuću i fakulteta sa 50 studenata. HSLS smatra da je predloženi zakon nepotreban, da sužava prava studenata te da neće doprinjeti zaživljavanju studentskog života, kazao je Ropuš zaključivši da ga stoga HSLS ne može ni podržati. Antunu Vujiću (SDP) i Mati Arloviću (SDP) nejasno je što se uopće predloženim zakonom želi. Po mišljenju Vujića dva su važna pitanja koja treba riješiti - na neki način uključiti studente u suodlučivanje na sveučilištima te predložiti načine organiziranja studentskih udruga. No predloženi zakon, drži on, neuspio je pokušaj objedinjavanja tih dviju problema. Neadekvatnim je predloženi zakon ocijenio i dr. Nikola Ivaniš (RIDS) koji se uz ostalo zalaže i za pravnu osobnost studentskog zbora. Na niz dvojbi ukazuje i Furio Radin (zastupnik manjine) pitajući uz ostalo da li je zakon potreban, da li je potrebna krovna organizacija, te da li je doista moguće jednim zakonom regulirati takvo posebno područje obzirom da su studenti "vrlo posebna populacija". Da studenti nisu monolitna struktura, naglašava i Drago Krpina (HDZ) koji upozorava da bi svako nametanje monolitnosti smatrao antidemokratskim i pogrešnim. Predloženi je zakon koncepcijski dobar i potreban ali ga do drugog čitanja, drži dr. Smiljko Sokol (HDZ) sadržajno i pravno-tehnički treba doraditi. (Hina) bm/sšh ds 271432 MET mar 96