ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključkom je jednoglasno podržao prijedlog Vlade da se konačni prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Osnovnog krivičnog zakona, Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom
postupku upute u treće čitanje. Naime, po riječima ministra pravosuđa Miroslava Šeparovića zbog dodatnih konzultacija i otklanjanja dvojbi u podnesenim amandmanima predlaže se upućivanje tih zakonskih prijedloga u treće čitanje. Donošenju ovoga zaključka prethodila je burna rasprava o amandmanima, te potom i o glasovanju o Zakonu o istražnim povjerenstvima.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora
zaključkom je jednoglasno podržao prijedlog Vlade da se konačni
prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Osnovnog krivičnog zakona,
Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku upute u treće čitanje.
Naime, po riječima ministra pravosuđa Miroslava Šeparovića zbog
dodatnih konzultacija i otklanjanja dvojbi u podnesenim amandmanima
predlaže se upućivanje tih zakonskih prijedloga u treće čitanje.
Donošenju ovoga zaključka prethodila je burna rasprava o amandmanima,
te potom i o glasovanju o Zakonu o istražnim povjerenstvima. #L#
Po tom zakonu, inače, hrvatski Sabor može osnivati istražno
povjerenstvo za svako pitanje od javnog interesa, a članovi
povjerenstva mogu biti samo zastupnici saborskih domova. Istražno
povjerenstvo ovlašteno je zahtijevati od državnih tijela, institucija,
ustanova i poduzeća te drugih pravnih osoba i građana da mu dostave na
uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značenja za njegovu
zadaću.
Među 28 predloženih amandmana polemičnu je raspravu izazvao amandman
zastupnika Axela Luttenbergera (IDS) kojim predlaže brisanje odredbe
kojom se istražno povjerenstvo ne može osnovati za pitanja o kojima je
pokrenut sudbeni postupak tako dugo dok taj postupak teče, odnosno da
se istražno povjerenstvo ukida ako je pokrenut sudbeni postupak za ono
pitanje zbog kojeg je povjerenstvo i osnovano. Naime, Luttenberger
drži da bi se sudskim postupcima mogao blokirati rad istražnih
povjerenstava. Vladimir Šeks u ime predlagatelja Odbora za Ustav,
Poslovnik i politički sustav ne prihvaća taj amandman s obrazloženjem
da bi upravo to dovodilo u pitanje načelo trodiobe vlasti.
U raspravu se uključio i Zlatko Tomčić (HSS) ustvrdivši da je i
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav prihvatio Luttenbergov
amandman. Šeks je to poricao, a nakon kraće stanke, opetovao je
obrazloženje predlagatelja. Predsjednik Sabora akademik Vlatko
Pavletić dao je predloženi zakon na glasovanje, a zakon je podržalo 59,
odbilo 33, a kod glasovanja su se suzdržala dva zastupnika.
Mato Arlović (SDP) poslovničkom primjedbom ustvrđuje da je riječ o
organskom zakonu te da zakon nije donešen jer za njega nije glasovala
natpolovična većina svih zastupnika. Protuobrazloženjem istupio je
Vladimir Šeks, a potom su ostali zastupnici u svojim istupima ovisno o
stranačkoj pripadnosti podržavali Arlovića ili Šeksa. Burnu raspravu
svojim je prijedlogom da se glasovanje proglasi valjanim prekinuo
Milivoj Kujundžić (HDZ), dodavši da nezadovoljni "pravdu mogu potražiti
na Ustavnom sudu".
U nastavku sjednice otpočela je raprava o Prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti.
(Hina) sšh ds
151815 MET mar 96