LONDON, 15. ožujka (Hina-Igor ILIĆ) - Dok službeno stajalište sudionika operacije IFOR ostaje nepromijenjeno - naime da će 60.000 pripadnika provedbenih snaga u BiH ostati 52 tjedna i ni dan više - neslužbeno se mogu čuti mišljenja da
će za očuvanje krhkog mira u BiH biti potrebne međunarodne snage i nakon isteka roka predviđenog za IFOR, piše ovih dana britanski "Guardian".
LONDON, 15. ožujka (Hina-Igor ILIĆ) - Dok službeno stajalište
sudionika operacije IFOR ostaje nepromijenjeno - naime da će 60.000
pripadnika provedbenih snaga u BiH ostati 52 tjedna i ni dan više -
neslužbeno se mogu čuti mišljenja da će za očuvanje krhkog mira u BiH
biti potrebne međunarodne snage i nakon isteka roka predviđenog za
IFOR, piše ovih dana britanski "Guardian".#L#
Prema navodima britanskog dnevnika, vojni planeri u Bruxellesu već
rade na izradi mogućih opcija sadašnjem planu, o čemu se, međutim,
zasad javno ne govori. Razlog tome, ocjenjuje "Guardian", leži s jedne
strane u uvažavanju položaja Washingtona, gdje su ovogodišnji
predsjednički izbori usko povezani s povratkom američkih vojnika iz
BiH te, s druge strane, u strahu da bi rasprava o mogućem ostanku
međunarodnih snaga nakon isteka roka predviđenog daytonskim sporazumom
mogla prerasti u prihvaćanje činjenice da se ostanak sam po sebi
podrazumijeva. Prema riječima jednog diplomata, takvo stanje podsjeća
na izraz kojim su se nekada koristili Francuzi u vezi s pitanjem
Alsacea i Lorrainea: "Nikad to ne spominji, no uvijek o tome misli!"
Zapovjednik IFOR-a, američki admiral Leighton Smith prošli tjedan u
Londonu nije isključio mogućnost nastajanja snaga koje bi naslijedile
IFOR. No, kako je rekao, odluka nije na njemu. Kao vojnik, rekao je,
ja ću samo dati preporuke "kad za to dođe vrijeme". Dužnosnici NATO-a,
pak, premda javno ne odstupaju od dogovorenog pristupa "zajedno u
akciju, zajedno u akciji, zajedno iz akcije", neslužbeno priznaju da
iza diplomatske fasade postoje određena razmimoilaženja.
Britanci posebice ne dijele američku uvjerenost u razboritost
povlačenja cjelokupnog kontigenta međunarodnih snaga. "Uloživši toliko
puno u BiH, ne želimo sve to potratiti", izdvaja "Guardian" riječi
neimenovanoga britanskog izvora u NATO-u. Istodobno, dodaje list, u
Londonu se dobro sjećaju teškoća u naporima da mirovna operacija UN-a
uspješno djeluje u vrijeme kada je potpora Washingtona izostajala, a
zamisao o dolasku američkih vojnika na teren u BiH bila daleko od bilo
kakve realnosti. To Europljanima predstavlja snažan razlog da se
povuku kada to odluče učiniti Amerikanci.
Na drugoj strani, međutim, postoji zanimanje, naročito u Parizu, za
ideju da, krenu li događaji tim smjerom, Zapadnoeuropska unija (WEU)
posluži kao temelj za "snage nasljednice" IFOR-a. U tom bi slučaju to
bio vrlo ozbiljan ispit za Zapadnoeuropsku uniju i daljnji ustroj te
organizacije, za čije se jačanje britanska vlada obećala zauzeti
tijekom svojega trenutačnog predsjedanja.
Za lipanj je predviđen sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u
Berlinu i tom će se prilikom ocjenjivati napredak u ključnim pitanjima
vezanim uz primjenu mirovnog plana, kao što su ustroj civilne vlasti,
izbori i učvršćenje Federacije BiH. Zasad admiral Smith ističe
zadovoljstvo prvim dijelom operacije IFOR-a, no istodobno naglašava
nužnost što bržeg jačanja civilnog dijela operacije te prevladavanja
krhkosti hrvatsko-muslimanske Federacije u BiH.
(Hina) ii br
151239 MET mar 96