RASPRAVA O POMORSKOM DOBRU I KONCESIJAMA

ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Odbor za pomorstvo, promet i veze Zastupničkog doma hrvatskog Sabora održao je danas tematsku raspravu o pomorskom dobru i koncesijama koju je potaknulo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza kako bi se iznašla najoptimalnija rješenja oko primjene koncesija na pomorskom dobru. Ministarstvo je predočilo i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kojim se predlaže, uz ostalo, ovlastiti ministra pomorstva da odredi granicu pomorskog dobra, a daje mu se ovlast da kao iznimku pomorsko dobro odredi na pojas uži od šest metara, koliko je propisano Pomorskim zakonikom. #L# U dosadašnjoj provedbi Pomorskog zakonika uočene su i nepravilnosti u postupku davanja koncesija, a u raspravi je upozoreno da je postupak davanja koncesija složen i dugotrajan što djeluje destimulativno za potencijalne ulagače. Ministarstvo u izmjenama i dopunama predlaže da se uvede novi institut koncesije, tj. institut koncesijskog odobrenja pravnim i fizičkim osobama samo za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru. Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec ističe da se kod predlaganja izmjena i dopuna puno razmišljalo o tome kome povjeriti odlučivanje i potpisivanje odluka o utvrđivanju granice pomorskog dobra, no da se davanje te ovlasti u ruke ministra pokazalo kao najbolje rješenje zbog učinkovitosti, ali i niza nepravilnosti koja bi druga rješenja mogla prouzročiti. Donesemo li zakon po hitnom postupku već ove turističke sezone koncesijskim odobrenjima za obavljanje samo nekih djelatnosti na pomorskom dobru, kao što je npr. prodaja sladoleda uz obalu i sl. riješit ćemo niz nepravilnosti koje su proizišle primjenom Pomorskog zakonika, kazao je Lužavec. Upravitelj Jadranskog zavoda HAZU Vladimir-Đuro Degan upzorava da bi tolike ovlasti i obim posla moglo preopteretiti ministra pomorstva, a član Odbora Milivoj Kujundžić drži da predložene izmjene i dopune koncepcijski treba usuglasiti, a lošim drži preveliku koncentraciju ovlasti ministra. Založio se za jednostavniji pristup koncesijama, pristup koji će uvažavati životne potrebe. U raspravi je ponajviše pozornosti privukla privatizacija objekata na pomorskom dobru, za koju je rečeno da je protuzakonita. Državni pravobranitelj Petar Šale istaknuo je da se javno pomorsko dobro mora zaštiti, ali pita što sa više od 187 poduzeća smještenih na pomorskom dobru, a koje je hrvatska država prodala, unatoč činjenici da su na pomorskom dobru. Na pomorskom dobru su nam i kuće urasle u more, što s njima, upitao je Šale. Profesor riječkoga Pravnog fakulteta Vinko Hlača oštro je upozorio da se privatizacija na pomorskom dobru nije smjela provesti, te ističe da bude li se kroz koncesije legalizirala nedopustiva privatizacija na pomorskom dobru, možemo očekivati burne rasprave i afere. Profesor splitskog Pravnog fakulteta Ivo Borković zaključuje da se u mnogo bitnih stvari olako i površno upuštamo, a zatim brzo uočavamo da smo ustrojili neprovedivi sustav čime se vraćamo na početak. Na tu se problematiku osvrnuo i pročelnik riječkog Ureda za pomorstvo Branko Kundih navodeći da bi trebalo napraviti reviziju Pomorskog zakonika. Predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze Mato Arlović kazao je na kraju današnje sjednice da Odbor ne osporava potrebu donošenja predloženih izmjena i dopuna Pomorskog zakonika već je današnjom tematskom raspravom potaknuo poboljšanje tih izmjena i dopuna. (Hina) msj ds 081504 MET mar 96