ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Prosinac je posljednih godina najnelikvidniji i stoga za hrvatsko bankarstvo najteži mjesec u godini. Glavni razlozi likvidne neuravnoteženosti gotovo svih banaka jesu nastojanja pravnih subjekata da
zaključe poslovnu godinu, kao i povećana potrošnja gotovine za božićne i novogodišnje blagdane. Potražnja za novcem, osnovni pokazatelj likvidnosti bankarskog sustava, u prosincu je bila na izuzetno visokoj razini. U noćnom je trgovanju bila pokrivena 59,2 posto, a u dnevnom trgovanju samo 46,4 posto.
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Prosinac je posljednih godina najnelikvidniji
i stoga za hrvatsko bankarstvo najteži mjesec u godini.
Glavni razlozi likvidne neuravnoteženosti gotovo svih banaka jesu nastojanja
pravnih subjekata da zaključe poslovnu godinu, kao i povećana potrošnja
gotovine za božićne i novogodišnje blagdane.
Potražnja za novcem, osnovni pokazatelj likvidnosti bankarskog sustava, u
prosincu je bila na izuzetno visokoj razini. U noćnom je trgovanju bila
pokrivena 59,2 posto, a u dnevnom trgovanju samo 46,4 posto. #L#
Ukupna sredstva na računima svih banaka u prosincu su dosegla 5,75 milijardi
kuna, što je 20,5 posto manje nego u studenome. Nedostajuća sredstva
istodobno su porasla na zabrinjavajućih 6,71 milijardu kuna i premašila manjak
novca u studenome za 17,8 posto.
Sredstva raspoloživa za noćno trgovanje bila su u visini 3,66 milijardi kuna,
a ostvareni je promet iznosio 3,97 milijardi kuna ili 8,3 posto više prema
mjesecu prije.
Razlika između nedostajućih sredstava i realiziranoga prometa pokrivala se
iz sekundarnih izvora likvidnosti. Naime, korišteni su lombardni krediti u
visini 412,5 milijuna kuna te interventni krediti koje odobrava Narodna banka
Hrvatske u visini 1,4 milijarde kuna.
Usprkos tome, desetak je banaka bilo blokirano zbog nedozvoljenog korištenja
obvezne rezerve, i to u iznosu od 1,56 milijardi kuna.
Zbog smanjenja ukupnih sredstava na računima banaka, te porasta nedostajućih
sredstava, dnevno je trgovanje u prosincu po svim kriterijima likvidnosti
bilo znatno lošije nego u studenome. Potražnja za dnevnim novcem dosegla je
875 milijuna kuna, 18 posto manje, a ralizirani dnevni promet bio je u visini
406,3 milijuna kuna, odnosno 42,4 posto manje nego u mjesecu prije.
Loša likvidnost bankarskog sustava rezultirala je rastom kamatne stope koja
je sredinom prosinca sa 26 posto porasla na 30 posto na godišnjoj razini,
što je najveći skok u posljednje dvije godine.
(Hina) mm sab
081145 MET jan 96