VJESNIK: "ČEKA SE FORMULA SPASA ZA DALMACIJU"

ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - "Pet mjeseci nakon svog potpunog oslobođenja, Dalmacija je još čvrsto okovana najtežom privrednom depresijom u svojoj novijoj povijesti. I dok u tom postolujnom ozračju hrvatska metropola, Zagreb, i hrvatski sjever s težištima u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici, kao da punim jedrima kreću, ne samo u obnovu nego i u posve novi razvojni zamah, možda čak bolje od Češke, Dalmacija kao da preživljava još teže i dramatičnije dane", upozorava u uvodu 'Analize', u Vjesniku od 4. siječnja, Ivo Jakovljević. #L# Napomenuvši kako su vanjska agresija, višegodišnja prometna izolacija, blizina bosanskohercegovačkog ratišta i pretvaranje hotelskih potencijala u prognanička utočišta učinili svoje, pa je ukupna proizvodnja "bila gotovo za jednu petinu manja nego depresivne i ratne 1994. godine", Jakovljević u nastavku opisuje kakvo vrijeme očekuje Dalmaciju na gospodarskome planu. "Nastupajuće vrijeme postojana mira, ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednoj Bosni i Hercegovini, i Dalmaciji će donijeti znatno poboljšanje uvjeta za podizanje ulagačke sigurnosti i brojne šanse za pravo poduzetništvo. No, u prvi mah, na porast broja ljudi bez posla utjecat će i masovna demobilizacija, i stroža primjena propisa o stečaju, i najavljena čvrsta financijska disciplina, ali na svoj način i skupoća novca (previsoke kamate na zajmove) i slaba ponuda inozemnih ulagača. Istodobno će na porast broja zaposlenih utjecati brojni poslovi na obnovi porušenih ili oštećenih kuća, cesta, škola i domova zdravlja, infrastrukturnih objekata i uslužnog sektora u cjelini na Olujom oslobođenim prostorima. Saldo tih minusa i pluseva u tom kratkom roku, u ovoj godini, najvjerojatnije će, međutim, biti negativan, ako s pogledima u dalmatinsku obnovu sve ostane kao što je sada", piše Jakovljević. U nastavku Jakovljević procjenjuje što Dalmacija treba učiniti kako bi pomakla svoje gospodarstvo, i napominje: "Ne treba ni u Dalmaciji nitko očekivati da će za novi razvoj 'hrvatske Kalifornije' u Zagrebu postojati poseban tim stručnjaka za pisanje razvojnih planova, poseban fond za njegovo financiranje i poseban pretinac u koji će ulagači iz bijelog svijeta ubacivati svoje milijarde dolara. Ali obnova toliko oštećena i zapuštena dijela hrvatskoga gospodarstva ne može se prepustiti ni samo 'nevidljivoj ruci tržišta', slučaju i pojedinačnoj mašti. Dalmacija sama mora u Splitu, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku stvoriti prepoznatljive skupine većih razvojnih projekata, pridobiti oko njih najbolje stručnjake, uspostaviti izravne kontakte s većim inozemnim bankama, ponuditi im prostor i šansu baš u Dalmaciji, te bitno ojačati vlastitu pregovaračku poziciju (lokalne banke, timove, medije), kako bi se u okolišu tržišnih ustanova pokrenuo cjelovit i slojevit projekt poslijeratnog razvoja Dalmacije kao, zašto ne, doslovce hrvatske Kalifornije", ocjenjuje Jakovljević i na kraju piše: "Ipak, uvjet svih uvjeta za dalmatinski preporod, nakon lanjskog potpunog oslobođenja i nedavnog daytonskog smirivanja rata u BiH, glasi kratko i jasno: uspostaviti postojanu javnu sigurnost i zajamčiti pravnu državu u svim segmentima gospodarstva. Niti Dalmacija mora postati Sicilijom (a rizika te vrste ima, osobito zbog blizine NATO-ove misije u BiH) da bi se 'obnovila', niti npr. Split mora postati Palermo. Treba li koga podsjetiti na činjenicu da ni europski niti svjetski kapital baš ne hrli na Siciliju i da taj topli talijanski jug ni danas nije ni blizu prispodobe o talijanskoj Kaliforniji. Na potezu je, dakle - Dalmacija, u kojoj se na zahtjevnom projektu njezine obnove moraju okupiti njezini vodeći stručnjaci i sve ključne ustanove". (Hina) dp sp 040016 MET jan 96