$ ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - "Još iz studentskih dana pamtim jedan surovi vic, kojega se radnja odvija u Hrvatskoj, negdje sredinom 1972. godine, na nekom od učestalih partijskih sastanaka, tada jedine političke stranke. Nakon
uvodnog izlaganja o trenutačnoj političkoj situaciji u zemlji i svijetu, drug sekretar upita prisutne imaju li kakvih pitanja. Javi se drug Mate i reče da ima samo dva pitanja: prvo, što je s drugaricom Savkom i drugom Mikom, i drugo, gdje su nestale pare za auto-cestu Zagreb-Split. Sekretar mu odgovori da su pitanja prava, te daje kratku stanku, nakon koje će sastanak biti nastavljen. Poslije podulje stanke sekretar otvara raspravu o uvodnom izlaganju, a javlja se drug Jere. Kaže, ima tri pitanja: prvo, što je s drugaricom Savkom i drugom Mikom, drugo, gdje su nestale pare za auto-cestu Zagreb-Split, i treće, gdje je drug Mate", piše Ivo jakovljević u uvodu 'Analize' i potom pojašnjava čemu prisjećanje na taj vic.
$
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - "Još iz studentskih dana pamtim jedan
surovi vic, kojega se radnja odvija u Hrvatskoj, negdje sredinom 1972.
godine, na nekom od učestalih partijskih sastanaka, tada jedine
političke stranke. Nakon uvodnog izlaganja o trenutačnoj političkoj
situaciji u zemlji i svijetu, drug sekretar upita prisutne imaju li
kakvih pitanja. Javi se drug Mate i reče da ima samo dva pitanja:
prvo, što je s drugaricom Savkom i drugom Mikom, i drugo, gdje su
nestale pare za auto-cestu Zagreb-Split. Sekretar mu odgovori da su
pitanja prava, te daje kratku stanku, nakon koje će sastanak biti
nastavljen. Poslije podulje stanke sekretar otvara raspravu o uvodnom
izlaganju, a javlja se drug Jere. Kaže, ima tri pitanja: prvo, što je
s drugaricom Savkom i drugom Mikom, drugo, gdje su nestale pare za
auto-cestu Zagreb-Split, i treće, gdje je drug Mate", piše Ivo
jakovljević u uvodu 'Analize' i potom pojašnjava čemu prisjećanje na
taj vic. #L#
"Tri su povoda za to: prvi, medijski prigušeno, ali strategijsko
izuzetno važno posljednje zasjedanje Vijeća obrane i nacionalne
sigurnosti o izboru glavnih cestovnih pravaca i infrastrukturnih
ulaganja, kojim je pravac Zagreb-Split, kao suvremena autocesta s
prolazom kroz prostor Federacije BiH, zamišljen kao prioritetni
prometni objekt. Drugi je - prvi krug briselskih razgovora
predstavnika 40 zemalja - potencijalnih ulagača u poslijeratnu obnovu
Bosne i Hercegovine, koji je zaključen najavom iduće, mnogo
konkretnije sjednice u ožujku 1996. godine, te dvojbom: treba li u
veliki projekt obnove uključiti i Hrvatsku ili ne. I treće, tek
objavljeni dokument Europske unije o razvoju prometne mreže do 2010.
godine, kojeg se ovih dana dokopala briselska dopisnica splitske
'Slobodne Dalmacije', i kojim se Hrvatska 'trpa u geto', 'zaobilazi
bar do 2010. godine, tretira 'zonom sumraka' i tome slično, bar na tom
papiru", piše Jakovljević.
Procjenjujući kako si Hrvatska u takvoj situaciji može pomoći,
odnosno kakve poteze treba povućihrvatska vlast, Jakovljević na kraju
piše: "Najaviti ili čak raspisati javni zajam za sufinanciranje
životno važnog cestovnog pravca Zagreb-Split, držeći se maksime da, u
ovom slučaju drugi put, i Bog pomaže! Jer, tko sebi ne zna pomoći (a u
ovom slučaju doista može), taj ni drugom neće biti zanimljiv kao neki
partner. Tko sebi pomogne, i to bar u duljini od prvih sto kilometara
jedne važne suvremene ceste, tome će najvjerojatnije pomoći i sve
vodeće svjetske financijske ustanove i (još nepostojeći) konzorciji.
Ima li na hrvatskom prostoru i jednog investicijskog projekta koji
svojim multiplikativnim učincima može konkurirati autocesti
Zagreb-Split? Nema! Ima li i jednog financijskog programa u ime kojeg
bi hrvatsko iseljeništvo, hrvatski građani i tvrtke masovno uložili
svoj kapitalm, i onaj iz domaćih banaka, onaj 'sa strane', ovdje i
sada? Nema, tvrdim s najvećom sigurnošću! Jer, slučaj sa zajmom iz
1971. godine se, valjda, više nikad neće ponoviti! Ima li u Hrvatskoj
i jednog projekta iza kojeg bi država mogla stati cijelim svojim
autoritetom, kao što je projekt autoceste Zagreb-Split, sa svim
njegovim zaobilaznicama i odvojcima". (...)
(Hina) dp sp
290831 MET dec 95