ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - O zaključcima s prve sjednice Predsjedničkog vijeća na kojoj se raspravljalo o načinima jačanja političke, gospodarske i socijalne stabilnosti Hrvatske i priznalo kakvi sve problemi postoje u
funkcioniranju pravne države, piše Mate Piškor.
ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - O zaključcima s prve sjednice
Predsjedničkog vijeća na kojoj se raspravljalo o načinima jačanja
političke, gospodarske i socijalne stabilnosti Hrvatske i priznalo
kakvi sve problemi postoje u funkcioniranju pravne države, piše Mate
Piškor. #L#
"Građane Hrvatske nenavikle na ovakvo otvoreno priznanje
najviših tijela državne vlasti da ima problema, da ima kriminala i
zlouporaba i da od toga nisu imune institucije i pojedinci iz vlasti
ili bliski vlasti, činjenica da je prva sjednica Predsjedničkog vijeća
bila posvećena upravo toj problematici, sigurno će obradovati. I to je
prva, velika vrijednost ovih zaključaka, jer ponovno uspostavljaju
djelomično poljuljano povjerenje građanstva u vlast i državu",
ocjenjuje Piškor. Kao drugu vrijednost ovih zaključaka Piškor navodi
iskazanu hrabrost vlasti "da progovori o slabostima u društvu" i
pojašnjava: "Bez obzira što se ne može reći da su, na primjer, članovi
HDZ-a jedini koji su sudjelovali u nezakonitim radnjama i zlouporabama
položaja i dužnosti, već sama činjenica da je bilo moguće da dođe do
primjera korumpiranosti, zlouporaba u pretvorbi, izostanka krivičnog
gonjenja očevidnih oblika pljački i prevara, organiziranog kriminala,
financijskog inženjeringa, pranja novca i slično, ukazuje da država
nije uvijek djelovala djelotvorno i nepristrano".
Dodaje kako iz toga izlazi i treća vrijednost zaključaka, a to
je "precizna dijagnoza zbog čega je došlo do krize u djelovanju pravne
države i, općenito, do zastoja u razvoju svekolike političke,
gospodarske i socijalne sigurnosti. Riječ je o tome da državni organi
nisu do kraja izvršili svoju zadaću iz objektivnih i subjektivnih
razloga", objašnjava novinar. Objektivnima navodi nagle promjene iz
socijalističke u parlamentarnu demokratsku državu, odnosno iz
socijalizma u kapitalizam te rat i napominje: "No, te su objektivne
okolnosti, od rata do naglih promjena, vrlo često zloupotrebljavane u
opravdanju neučinkovitosti i nerijetko su služile za prikrivanje
subjektivnih slabosti, osobnih razloga za nedjelotvornost državne
uprave, od općinskih preko županijskih do državnih organa, od
policije, do sudova, financijske policije, carine, revizora i slično".
Izdvaja potom i subjektivne razloge, koristeći se citatom iz
zaključaka gdje se govori o dijelovima stare političke i birokratske
elite koji su, 'zlorabeći politiku pomirbe, nastojali pod svaku cijenu
i u ovim okolnostima sačuvati stare odnose, pridonoseći na taj način
dojmu o neučinkovitosti i korumpiranosti upravnog i pravosudnog
sustava'. Ustvrdivši kako je to, sigurno, jedan od uzroka, novinar
nastavlja: "Drugi treba tražiti u činjenici da je dio ljudi (ne samo
iz redova stare političke elite) upravo zbog nedjelovanja pravne
države iskoristio zatečeno stanje za iskorištavanje prilike, za lov u
mutnom". Pritom novinar napominje kako im je to bilo olakšano
"nedorečenošću propisa i ranije pobrojenim objektivnim okolnostima",
ali i njihovim približavanjem nekim ljudima u vlasti, "pomoću kojih su
uspijevali dobiti 'zaštitu' za neka svoja (ne)djela, odnosno izbjeći
za sada ruku pravde. Javnost je te pojave vrlo precizno krstila
korupcijom, a istovjetan naziv vidljiv je i u zaključcima", dodaje
Piškor i zaključuje:
"Karte su na stolu, što znači da izgovora više nema, da nema
'objektivnih okolnosti' koje su služile kao izlike da se ne sprečavaju
zlouporabe, da se ne progone kriminalci, da država ne djeluje na svim
mjestima i na svim područjima svoje nadležnosti. Tako precizno
postavljena dijagnoza, a zaključci to jesu, trebala bi značiti da je
toj praksi, toj bolesti, došao kraj".
(Hina) dp mć
020733 MET jan 96