3 VJESNIK-RAZGOVOR BUDIŠA-PULIĆ 30-12

Ž1=VJESNIK Ž2=30. XII. 1997. Ž3=Budiša: Dok se ne podmire novčane obveze HSLS-u, nema podjele imovine s Gotovcem Iz razgovora s Draženom Budišom, što ga je vodila Marija Pulić, izdvajamo Budišino objašnjenje kako će njegova stranka nastupiti na izborima, ukoliko se oni raspišu u '98. godini. "Vrlo sam jasno na 7. saboru rekao koje su sve mogućnosti pred HSLS-om. Iznio sam tri moguća modela izlaska HSLS-a na izbore. Jedan je kocept udružene oporbe koji predstavlja volju triju najjačih oporbenih stranaka - SDP-a, HSS-a, HSLS-a - da vode udruženu oporbu. Kako sada stvari stoje, to nije realno, ali ne radi HSLS-a. Naravno, tu je i dvojba gdje se lijevo i desno završava takva oporba. Zatim je tu model formiranja dvaju oporbenih blokova o podjeli izbornih jedinica. To govorim na temelju pretpostavke da se postojeći izborni zakon neće bitnije mijenjati. Ako se bitnije izmijeni, moguće su druge kombinacije. U svim tim mogućim kombinacijama jasno je da HSLS ostaje stranka otvorena za suradnju s opobenim strankama i nedvojbeno oporbena stranka. Što se lokalne razine tiče, vrijedi jednako. Jer, HSLS nikada nije surađivao s HDZ-om ni na lokalnoj niti državnoj razini u prijeizbornim koalicijama. Spremni smo na suradnju s glavnim oporbenim strankama, SDP-om i HSS-om, u dogovoru s njima i za suradnju s ostalim strankama uz suglasnost tih glavnih dviju stranaka o tome koliko širiti taj blok lijevo i desno", objašnjava Budiša. Na primjedbu novinarke kako je upravo odnos prema HDZ-u i koaliranju s njima razlog rezerviranosti gotovo svih oporbenih stranaka, prvenstvenmo centra, prema HSLS-u, Budiša odgovara: "Ono što sam uvjeren jest da će koalicije sutra biti politička praksa u Hrvatskoj. Ne samo koalicije na lokalnoj razini nego i državnoj. Vrijeme koje dolazi bit će vrijeme koalicija. Neće više nijedna stranka osvajati takvu većinu da će moći samostalno upravljati državom. A lokalne koalicije treba osloboditi tereta velikih nacionalnih političkih tema, jer se sve svodi na to kako s onim sredstvima koja nisu bogzna kakva, upravljati na pošten i učinkovit način. Ja sam naveo sedam ili osam razloga, da ih ne ponavljam, zašto se zalažem za autonomiju odlučivanja naših ogranaka u postizbornim koalicijama. Rekao sam jasno pred saborom da sam se za tu politiku zalagao i ubuduće ću se zalagati, i to ne krijem. I vidjet ćete da ono što sada izgleda u dijelu javnosti kao zazorno, sutra će biti normalna politička praksa kao što je normalna politička praksa u demokratskim zemljama. Na prigovor: 'Hrvatska se ne može uspoređivati sa zemljama razvijene demokracije', ja odgovaram - a zašto mi ne bismo napravili jedan korak? Mene još nitko nije uvjerio da je postizborna suradnja s različitim strankama, uključujući i HDZ, izdaja liberalnih načela. Obrnuto, smatram da liberali kao politička stranka smještena između dvaju blokova, jednog konzervativnog i jednog lijevoga, ima dodirnih točaka i s jednim i s drugima. S konzervativnim u onoj mjeri koliko je on republikanski, demokratski, narodnjački i demokšćanski i ne u onoj mjeri u kojoj je ekstremno desno orijentiran, a s lijevim koliko je on socijaldemokratski, a ne prokomunistički. Prema tome, mi surađujemo s HSS-om u Dubrovniku, sa SDP-om u Splitu, s HDZ-om u Šibeniku i Zadru, sa SDP-om u Rijeci i u tome ne vidim nikakav problem". 300225 MET dec 97