BILTEN 212

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/27-39-27 fax: 01/455-01-48 Zagreb, 18. prosinca 1997. Sadržaj: 1. MINISTAR MORSAN O SJEDNICI TURISTIČKOG VIJEĆA HTZ-A 2. USKORO SABOR HTZ-A 3. MINISTAR MORSAN PRIMIO ČEŠKOGA VELEPOSLANIKA HAVLINA 4. PREDSTAVLJENA TURISTIČKA STUDIJA "TOMAS 97" 5. ODRŽANA SJEDNICA VIJEĆA UDRUŽENJA NAUTIČKOGA TURIZMA 6. U SPLITU SKUPŠTINA TURISTIČKE ZAJEDNICE 7. ZA RAZVOJ STUBIČKIH TOPLICA 23 MILIJUNA NJEMAČKIH MARAKA 8. ROVINJSKI JADRANTURIST OSTVARIO 1,3 MILIJUNA NOĆENJA 9. DO POČETKA PROSINCA U ISTRI 12,5 MILIJUNA NOĆENJA 10. ZA BOŽIĆNE BLAGDANE NA KVARNERU 11 TISUĆA GOSTIJU 11. RABAC OSTVARIO 676 TISUĆA NOĆENJA 12. NA MAKARSKOM PRIMORJU - 700 TISUĆA NOĆENJA 13. TURISTI NA HVARU 14. PROMOCIJA SEOSKOG TURIZMA NA ZV 15. VIJESTI IZ GRAND HOTELA ADRIATIC 16. PREVEZENO VIŠE ROBE I PUTNIKA 17. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA 18. CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA NIŽE 0,1 POSTO 19. DODIJELJENE NAGRADE ATLAS AMERICAN EXPRESSA 20. HRVATSKA BEZ VIZA ZA SCHENGENSKE DRŽAVE 21. POTPISAN UGOVOR O GRADNJI CESTE KRAPINA-MACELJ 22. LUFTHANSA NA PROLJEĆE OTVARA LINIJU MÜNCHEN-SARAJEVO 23. VIJESTI IZ WTO-A 24. DOPRINOS TURIZMA LOKALNOM RAZVOJU 25. USVOJEN PROGRAM WTO-A ZA RAZDOBLJE 1998-1999. 26. AUSTRIJSKA ROMANTIČNA CESTA 27. LOIPERSDORF: TJEDNI VINA “VRUĆI IZVORI - MLADO VINO” 28. PORED DISNEYLANDA NASTAJE NOVI GRAD 29. THE PENINSLA GROUP 30. PRVI HOTEL ZA NEPUŠAČE U EUROPI 31. PUTOVANJA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE NAJAVLJUJEMO: MADRID I BARCELONA - ATRAKTIVNA TURISTIČKA SREDIŠTA SRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNA NOVA 1998. GODINA MINISTAR MORSAN O SJEDNICI TURISTIČKOG VIJEĆA HTZ-A Za program rada Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za godinu 1998. planirano je 87,7 milijuna kuna, od čega će se za Program promocije hrvatske turističke ponude izdvojiti 79,9 milijuna kuna, dok će se ostale aktivnosti Hrvatske turističke zajednice i njezin Glavni ured financirati sa 7,8 milijuna kuna. Planira se da će ukupni prihodi HTZ-a u idućoj godini biti 95 milijuna kuna, iz čega će se podmirivati i prenesene obveze iz ove godine, istaknuo je na konferenciji za novinare, održanoj nakon 23. sjednice Turističkog vijeća HTZ-a, hrvatski ministar turizma Sergej Morsan. Ministar Morsan rekao je tom prigodom da je na sjednici "izvršen rebalans financijskog plana HTZ-a za ovu godinu". Time je utvrđeno da su, zbog većeg obujma ostvarenih aktivnosti u 1997., rashodi - koji uključuju i preuzete obveze za aktivnosti prema nižem sustavu turističkih zajednica koje se prenose u iduću godinu, za 5,3 milijuna kuna veći od ostvarenih prihoda. Zbog toga se navedena razlika, dodao je Morsan, ne može pokriti ovogodišnjim prihodima, već će se prenijeti u iduću godinu. Sredstva za Program promocije hrvatske turističke ponude usmjerit će se na aktivnosti koje su od interesa za cijelu Hrvatsku, i to poglavito na emitivna tržišta iz kojih se u idućim godinama očekuje povećan broj dolazaka turista, primjerice s njemačkog, austrijskog, slovenskog i talijanskog tržišta. Na tim će se tržištima naglasak dati na oglašavanje u medijima, nastupima na sajmovima te PR (public relation) aktivnostima. Iako je Program promocije za iduću godinu tek radni okvir, čije će konačne zaključke donijeti Sabor HTZ-a 22. prosinca, po njemu je ostavljena "mala rezerva financijskih sredstava za promociju na onim turističkim tržištima koja se u idućoj godini pokažu značajnima za Hrvatsku". Tako će se, istaknuo je Morsan, unatoč ograničenim financijskim sredstvima, ciljanim aktivnostima te njihovim namjenskim i odgovornim trošenjem održati kontinuitet promotivnih aktivnosti i osigurati visoka razina kvalitete Programa promocije hrvatske turističke ponude za godinu 1998. Inače, Turističko vijeće je na svojoj sjednici razmotrilo i Izvješće o ovogodišnjem radu Glavnog ureda HTZ-a te zaključilo da se u idućoj godini treba razraditi njegov strateški marketinški plan. USKORO SABOR HTZ-A Šesta sjednica Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) održat će se u ponedjeljak 22. prosinca u 11 sati u hotelu Intercontinental u Zagrebu. Na sjednici će među ostalim biti riječi o financijskom izvješću o poslovanju HTZ-a za razdoblje od prvih šest ovogodišnjih mjeseci, rebalansu Programa financijskog plana HTZ-a za 1998. godinu, o naknadi za rad članova nadzornog odbora HTZ-a i o naknadi za rad članova Turističkog vijeća HTZ-a. Nakon sjednice Sabora HTZ-a, osobni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, ministar turizma Sergej Morsan dodijelit će odlikovanja reda Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića, zaslužnim turističkim djelatnicima. MINISTAR MORSAN PRIMIO ČEŠKOGA VELEPOSLANIKA HAVLINA Ministar turizma Republike Hrvatske Sergej Morsan primio je veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj Ondreja Havlina i drugoga tajnika češkoga veleposlanstva u Hrvatskoj Vaclava Mlezivu. Kako je priopćeno, u vrlo srdačnu i prijateljskom ozračju istaknuto je da je turistička suradnja dviju država izvrsna, usprkos pokušajima da se stvore stanovite negativne slike o češkim turistima u hrvatskim medijima. S 4,2 milijuna noćenja (71 posto više nego u istome razdoblju 1996.) u prvih deset mjeseci ove godine češki su turisti na drugome mjestu među inozemnim gostima (iza Njemačke, a ispred Italije i Slovenije) i tvore 14,2 posto ukupna broja noćenja stranih gostiju. Na području uzajamnih odnosa postignuta je suglasnost za potpisivanje prethodno parafirana Protokola o turističkoj suradnji dviju država, koji će biti temelj buduće međudržavne turističke suradnje. Češki su predstavnici poduprli nastojanja Republike Hrvatske da pristupi CEFTA-i (Udruženju slobodne trgovine središnjoeuropskih zemalja) i ostalim europskim integracijama i asocijacijama, kaže se u priopćenju Ministarstva turizma. PREDSTAVLJENA TURISTIČKA STUDIJA "TOMAS 97" Rezultati istraživanja "Tomas '97 - Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj" u organizaciji zagrebačkog Instituta za turizam i Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljeni su u utorak u HGK. Tom je prigodom ministar turizma Sergej Morsan rekao kako je unatoč poteškoćama u proteklim godinama Hrvatska uspjela održati nazočnost na svjetskom turističkom tržištu i vratiti turiste s nekih emitivnih tržišta. U tom je smislu anketa "Tomas 97" udžbenik i savjetnik za sve turističke djelatnike, rekao je, te dobra podloga za ostale analize kojima bi se poboljšala konkurentnost hrvatskog turističkog proizvoda. To se istraživanje provodi kontinuirano od 1987. godine, a dosad je provedena četiri puta obzirom na sociodemografska obilježja, obilježja putovanja i boravka te time i lakšeg marketinškog planiranja te zbog utvrđivanja glavnih prednosti i slabosti turističke ponude, utvrđivanja ekonomskih učinaka turizma na gospodarstvo destinacije i kontinuirano praćenje trendova međunarodne i domaće turističke potražnje. Istraživanje "Tomas '97" provedeno je od lipnja do rujna ove godine u sedam primorskih županija u 93 mjesta, a anketirano je 3925 turista. Obuhvaćeno je pet vrsta smještajnih kapaciteta (hoteli, turistička naselja, kampovi, privatni smještaj i odmarališta) te 11 zemalja porijekla. Po riječima voditeljice toga projekta dr. Sande Weber iz Instituta za turizam, glavna su pitanja bila odakle dolazi turist, koje je dobi, čime se bavi i koliko zarađuje, koji su razlozi dolaska u Hrvatsku te na koji se način informirao o Hrvatskoj, na koji način dolazi u Hrvatsku, dolazi li sam ili s prijateljima, čime se bave tijekom odmora i kolika je njihova prosječna potrošnja. Po rezultatima te studije, uz domaće goste, u ovoj su godini najbrojniji gosti bili Nijemci, Slovenci, Česi, Talijani i Austrijanci, dok se gosti iz Velike Britanije i Nizozemske još u potpunosti nisu vratili. Prosječan turist, koji boravi u Hrvatskoj star je 39 godina i namještenik je ili službenik. Pritom je zapaženo da jača udio mlađih i gostiju srednje dobi, a turisti u Hrvatsku dolaze zbog odmora i relaksacije te upoznavanja prirodnih ljepota. U prosjeku turisti dnevno troše 33 američka dolara, istaknuo je ravnatelj Instituta za turizam dr. Ante Radnić i dodao kako od toga 82 posto čine osnovne usluge dok na dodatne usluge otpada 18 posto ukupne potrošnje u mjestu boravka. Po zemljama porijekla, prosječna se dnevna potrošnja kreće od 25 dolara za turiste iz Mađarske do 53 dolara za turiste iz Velike Britanije. Pritom najveću potrošnju bilježe hotelski gosti, i to 46 dolara. ODRŽANA SJEDNICA VIJEĆA UDRUŽENJA NAUTIČKOGA TURIZMA Za turističku 1998. u nautičkomu se turizmu na srednjem i južnom Jadranu očekuje povećanje fizičkoga prometa za otprilike 20 posto u usporedbi s ovom godinom te deset posto u čarteru. Na sjevernome Jadranu marine u stacioniranom vezu ove su godine bile gotovo popunjene, no uočena je i selidba plovila u južne marine, istaknuto je na 13. sjednici Vijeća Udruženja nautičkoga turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). U idućoj će godini Udruženje sudjelovati na pet inozemnih nautičkih sajmova, od 48 sajmova na kojima će se predstaviti hrvatska turistička ponuda. Na tim je sajmovima prijeko potrebno prikazati hrvatsku obalu cjelovito s razmještajem svih marina, a umjesto općih treba prikazati glavne motive marina. Informatori trebaju biti iz djelatnosti nautičkoga turizma s položenim posebnim ispitom za nautičke sajmove, istaknuo je predsjednik Udruženja Dragutin Žic. U Hrvatskoj je, po podatcima Državnoga zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci ukupan broj vezova bio 10.465, a broj mjesta na kopnu 3686. U tom je razdoblju u marinama bilo ukupno 101.890 plovila u provozu, što je 29 posto više nego lani. Po zastavi plovila u provozu je u tome razdoblju najviše plovila bilo iz Njemačke, Italije i Austrije. U ukupno ostvarenu prihodu hrvatske su marine u promatranu razdoblju sudjelovale s 93,4 milijuna kuna, najviše od iznajmljivanja vezova, 79 posto, a udio usluga je bio samo četiri posto. U raspravi o pomorskome dobru i koncesijama istaknuto je da hrvatske marine, članice Udruženja, drže da zakoni i podzakonski akti pomorsko dobro definiraju vrlo neodređeno. U SPLITU SKUPŠTINA TURISTIČKE ZAJEDNICE Turističko gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije završava ovu godinu s prometom koji je preko 90 posto veći nego godinu dana ranije. Naime, u ovoj godini u odredištima Splitsko- dalmatinske županije ostvareno je 3,7 milijuna noćenja stranih i domaćih gostiju. Iznoseći te podatke na nedavno održanoj skupštini Turističke zajednice Županije Splitsko-dalmatinske direktor Ureda TZ-a u Splitu Mili Razović istaknuo je da se u 1998. godini predviđa ostvarenje 4,5 milijuna noćenja. Najviše gostiju u tom dijelu Južne Hrvatske u 1997. bilo je iz Češke, Njemačke, Slovenije, Italije, Slovačke, zatim iz BiH i Austrije. Predsjednik županijskog HTZ-a Dinko Franchini naglasio je da je osnovno obilježje ovogodišnje sezone da se turizam konačno u pravom smislu riječi vratio u srednju Dalmaciju. Na skupštini je posebno iskazano zadovoljstvo što je Vlada preuzela sanaciju hotelskih kuća u Bolu na Braču, Brelima i Tučepima, te su turistički djealtnici posebnu zahvalnost izrazili premijeru Zlatku Mateši i splitsko-dalmatinskom županu Branimiru Lukšiću na potpori turizmu toga dijela Dalmacije. Skupština HTZ-a dala je potporu uvođenju PDV-a, ocjenjujući to kao dio pripadnosti uobičajenom europskom ponašanju, ali istodobno, kako je kazao Antun Plenković direktor hotelsko- turističke tvrtke "Zlatni rat" s Bola na Braču, turistički djelantici se nadaju da će Vlada voditi računa, kada je riječ o PDV-u, o konkurentnosti hrvatskog turizma na Meiteranu. Naglašeno je također da iduća godina za koju su pripreme počele na vrijeme mora biti godina konačnog učvršćenja hrvatskog turizma na svjetskom tržištu te da bi 1999. godine taj dio jadranske obale mogao doseći rezultate Kvarnera. ZA RAZVOJ STUBIČKIH TOPLICA 23 MILIJUNA NJEMAČKIH MARAKA Cilj projekta razvitka Stubičkih toplica u ukupnoj vrijednosti od 23 milijuna njemačkih maraka maksimalno je iskorištavanje kupališta te novih i postojećih kapaciteta hotelsko-turističke tvrtke Matija Gubec d.d. S obzirom na to da slovenske terme Čatež ostvaruju godišnji promet od 25 milijuna maraka, od čega 85 posto zahvaljujući hrvatskim turistima, ovaj je projekt, prema riječima direktora Zdenka Pošteka, iznimno važan za hrvatsku državu. Nedavno je završena prva faza projekta otvaranjem novih atraktivnih programa, vodenih tokova, vodopada, vodenih gljiva, akvagana i podvodno-vibracijske masaže na zatvorenom bazenu Stubičkih toplica s mogućnošću noćnog kupanja. Preuređen je i fitness centar, dijagnostičko-terapijski centar, kavana i restoran uz sam bazen. Sada su, prema Poštekovim riječima, u tijeku radovi na izmjeni sustava za crpljenje i pročišćavanja vode, čija se vrijednost procjenjuje na četiri milijuna maraka, a idući je korak gradnja zatvorenog bazena za djecu koji bi trebao biti otvoren u proljeće 1998. Do sljedeće ljetne sezone potpuno će se obnoviti i vanjski bazen te instalirati jacuzzi za leđnu masažu kupača. Obnovljeni i modernizirani postojeći smještajni kapaciteti s 200 kreveta bit će u iduće dvije godine dvostruko povećani dogradnjom hotela čime bi se Stubičke toplice mogle uključiti u sve atraktivniji kongresni turizam. U projekt novog hotela u prvoj je fazi investirano sedam milijuna maraka, a poslovodstvo tvrtke očekuje da će se iskorištavanjem novog kupališta akumulirati i dio sredstava za daljnja ulaganja. U tvrtki, koja zapošljava 140 djelatnika, započeo je prije nepunih godinu dana program privatizacije i dokapitalizacije. Iako je većinski vlasnik još uvijek Hrvatski fond za privatizaciju, srazmjerno uloženim sredstvima većinski će vlasnik u idućoj godini postati direktor Zdenko Poštek, koji je sa svojom zagrebačkom tvrtkom INPISI konzalting napravio projekt razvitka Stubičkih toplica. ROVINJSKI JADRANTURIST OSTVARIO 1,3 MILIJUNA NOĆENJA U rovinjskoj turističkoj tvrtki Jadranturist u ovoj su godini ostvarili 1,3 milijuna noćenja te za 20 poso premašili prošlogodišnje rezultate igotovo dosegnuli one iz najbolje predratne 1990. gdine. Iako finacijski rezultati nisu u cijelosti pratili porast fizičkog obujma poslvanja, u toj su tvrtki premašili ovogodinji plan sa zabilježenih približno 300 milijuna kuna prihoda, istaknuo je Predsjednik Uprave te tvrtke mr. Ivan Šorić. U 1998. godini u Jadranturistu planiraju u tamošnjih sedam hotela, tri apartmanskih naselja i tri autokampa s ukupno 18.000 ležaja ostvariti osam posto više noćenja (gotovo 1,4 milijuna) pri čemu bi strukutra gostiju trebala osatati slična sadašnjoj - 94 posto su inozemni turisti. Ukupni prihodi Jadranturista u idućoj godini planiran je u iznosu 319 milijuna kuna. No, Šorić je istaknuo da će na ostvarenje planova utjecati. u kojoj će mjeri prema turističkom gospodarstvu biti ublažena primjena poreza na dodanu vrijednost PDV. U cijene smještaja za iduću godinu, dodao je on, nije ugrađena stopa PDV-a od 22 posto te se stoga ona neće povećati. Međutim, hotelijeri ne mogu sami snositi tako veliko porezno opterećenje te Šorić predlaže diferenciranu stopu PDV-a od deset posto za tu gospodarsku granu čime bi se hrvatski hotelijeri doveli u ravnopravan položaj s konkurentnim zemljama u kojima je stopa poreza 5,5 i deset posto. Jadranturist će u idućoj godini u obnovu svojih objekata uložiti 93 milijuna kuna, čime će podići razinu usluga što je osnova za bolje financijske rezultate poslovanja. Direktorica marketinga Odete Sapač predstavila je novi katalog ponude Jadranturista, što je prvi takav promidžbeni projekt nakon sedmogodišnje stanke. Najavljujući agresivniji promocijski nastup na zapadnoeuropskom tržištu, ona je istaknula kako će Jadranturist u idućoj godini samo u promocijsku djelatnost uložiti približno četiri milijuna kuna. Trebalo bi to rezultirati još brojnijim povratkom turista iz Zapadne Europe koji su već u ovoj godini ostvarili 66 posto svih noćenja u tvrtki. Izražavajući zadovoljstvo rezultatima poslovanja u ovoj godini, Ivan Šorić je rekao da bi se u idućoj godini Jadranturistove dionice mogle naći na svjetskim tržištima kapitala ako bi se povećala vrijednost imovine društva.. DO POČETKA PROSINCA U ISTRI 12,5 MILIJUNA NOĆENJA U prvih je jedanaest ovogodišnjih mjeseci u Istri ostvareno 12,5 milijuna noćenja, što je za četvrtinu više nego u istom razdoblju lani, priopćio je ured Turističke zajednice (TZ) Istarske županije. Između 24 TZ u Istri po broju ostvarenih noćenja prednjače rovinjska s 1,7 milijuna noćenja i porečka s 1,6 milijuna noćenja, a više od milijun noćenja ostvarile su TZ Medulina, Umaga, Vrsara, Tar-Vabrige i Funtane. Četvrtinu ukupnog broja noćenja zabilježili su njemački turisti - više od tri milijuna noćenja, slijede gosti iz Slovenije - dva milijuna noćenja, a talijanski su turisti ostvarili 1,7 milijuna noćenja iako su bili najbrojniji - u istarskim ih je ljetovalištima bilo više od 330 tisuća. I poslijesezonska posjećenost istarskih hotela slijedi dobre rezultate iz ljetnih mjeseci. Tijekom studenog u Istri se odmaralo 9,5 tisuća gostiju, od čega je domaćih bilo više od 5,5 tisuća. Ostvareno je 35 tisuća noćenja, što je 34 posto više nego u studenom prošle godine. ZA BOŽIĆNE BLAGDANE NA KVARNERU 11 TISUĆA GOSTIJU U predstojećim božićnim i novogodišnjim blagdanima na kvarnerskom se području očekuje ukupno 11 tisuća gostiju, podaci su ankete koju je provela Turistička zajednica Primorsko-goranske županije. Opatija će ugostiti više od četiri tisuće gostiju, a u Liburnija rivera hotelima već imaju 3,4 tisuće rezervacija i to najviše stranih gostiju iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije te unutrašnjosti Hrvatske. U crikveničkim se hotelima očekuje 1,6 tisuća gostiju, a na vinodolskom području približno šest stotina. Što se tiče krčkih hotela, bit će ih otvoreno šest, a u njih je svoj dolazak najavilo 1250 gostiju, i to najviše njemačkih. Na Rabu je u četiri hotela najavljen dolazak 1,5 tisuća gostiju. U creskom Kimenu bit će ih tristo, a u objektima Jadranke iz Malog Lošinja blagdane će provesti približno tisuću inozemnih i domaćih gostiju. RABAC OSTVARIO 676 TISUĆA NOĆENJA Hotelska tvrtka Rabac d.d. u 11 je mjeseci ove godine ostvarila 676 tisuća noćenja, što je za petinu više prema lanjskim rezultatima. Prema riječima tvrtkina direktora prodaje Valtera Golje, u idućoj se godini planira povećanje broja noćenja za deset posto. Rezultati ovogodišnje turističke sezone bili bi i bolji da tri rabačka hotela s otprilike tisuću postelja nisu izvan komercijalne upotrebe, jer su u njima još uvijek smješteni prognanici. U suradnji s gradskom i regionalnom turističkom zajednicom rabački hoteli, apartmani i kampovi (ukupno 8,3 tisuće postelja) bit će predstavljeni na 46 turističkih sajamskih priredbi, najviše u Češkoj, Njemačkoj, Austriji i Sloveniji, od kuda se, kao i prethodnih sezona očekuje najveći broj gostiju. NA MAKARSKOM PRIMORJU - 700 TISUĆA NOĆENJA Hotelijeri Makarskog primorja privode kraju još jednu uspješnu turističku godinu u kojoj su rezultati turističkog prometa bolji od očekivanih. U hotelima na području od Brela do Živogošća do konca studenoga zabilježeno je gotovo 700.000 noćenja, što je za polovicu više nego prošle godine. Plan hotelijera o ovoljetnoj poslovnosti premašen je za šest posto, a od ukupnog broja više od 80 posto noćenja ostvarili su su strani turisti. S ostvarenim rekordnim poslijeratnim turističkim rezultatima potvrđuje se da se turizam ponovno u velikom iskoraku vraća na makarsku obalu, istaknuo je generalni direktor vodeće hotelske kuće Hoteli Makarska d.d. Hrvoje Urlić u kojoj će do konca godine biti ostvareno više od 200.000 noćenja. Hotelijeri računaju da bi u sezoni 98. turistički promet po broju noćenja mogao biti 10 do 15 posto veći u odnosu na ovogodišnji učinak. TURISTI NA HVARU Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u Hvaru će boraviti tisuću stranih i domaćih gostiju u pet hotela - Amfori, Palaceu, Delfinu, Slaviji i Pharosu. Tiha dana bit će organizirana i tradicionalna regata Memorijal Zdenka Rojića, na kojoj će u klasama "optimist" i "laser" sudjelovati 170 natjecatelja iz Bjelorusije, Češke, Slovačke, Slovenije i Hrvatske. Prema riječima direktora prodaje Sunačanog Hvara Pere Radajića, ta se tvrtka priprema za obilježavanje 135. obljetnice organiziranog turizma na otoku Hvaru, a samo obilježavanje počet će na prijelazu iz stare u novu godinu. Turistička sezona namjerava se proširiti na cijelu godinu, kazao je Radajić, ističući kako porez na dodanu vrijednost neće utjecati na dosad ugovorene aranžmane gostiju iz Njemačke, Austrije i Engleske. PROMOCIJA SEOSKOG TURIZMA NA ZV Programi promocije pojedinih seljačkih gospodarstava iz sedam hrvatskih županija na ovogodišnjem zagrebačkom Božićnom sajmu, kao i mogućnosti razvoja hrvatskog ruralnog turizma, predstavljena se na konferenciji za novinare koja je održana na Zagrebačkom velesajmu. Klub Selo osnovan je na inicijativu Ministarstva tuizma s ciljem promicanja turističkih seljačkih gospodarstava, obnove sela i razvoja seljačkog i ruralnog turizma, naglasila je njegova predsjednica Dijana Katica. U idućoj godini planira se i osnivanje posebne turističke agencije “Sela”, a u cilju promiđbe ruralnog turizma planira se i izdavanje kataloga slovensko- hrvatske ponude te postavljanje originalne posavske kuće na Zagrebački velesajam koja bi bila ogledni primjerak dobro organiziranog turističko-seoskog gospodarstva. VIJESTI IZ GRAND HOTELA ADRIATIC Šetimana od kolači U razdoblju od 15. do 24. prosinca Grand hotel Adriatic priprema “Šetimanu od kolači” u holu Adriatica I. Svakodnevno od 11 do 20 sati moći će se uživati u raznovrsnoj ponudi kolača, a sve po prigodnim cijenama od šest kuna po kolaču. Rezervacije i informacije na tel. 051/719-000 (kućni 170 ili 266). Posebna ponuda menija u talijanskom restoranu Nimfa Do 23. prosinca od 11 do 23 sata u talijanskom restoranu Nimfa nudit će se posebni meniji u kojima će gosti moći uživati uz vrhunsku uslugu i čuvena hrvatska vina. Rezervacije i informacije tel. 051/ 719-000 (170 ili 266). Doček Nove godine u Grand hotelu Adriatic Kao i svake godine Grand hotel Adriatic priređuje tradicionalni doček Nove godine u glavnom restoranu hotela , noćnom klubu , casinou te talijanskom restoranu Nimfa. PREVEZENO VIŠE ROBE I PUTNIKA U Hrvatskoj je u listopadu ove godine broj prevezenih putnika porastao 2,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec na 9,95 milijuna. Prema privremenim podacima, prevezeno je 6,14 milijuna tona robe ili 2,8 posto više. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci u putničkom prometu, tj. željezničkom, cestovnom, pomorskom i zračnom bilo je 93,45 milijuna putnika, 1,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je prevezeno gotovo 52,44 milijuna tona robe, što je 0,7 posto više nego lani. U unutrašnjem je prijevozu pritom bilo 90,6 milijuna putnika ili 1,4 posto više nego lani, dok je količina prevezene robe dosegnula 10,94 tisuće tona ili 5,7 posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku RH) TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Riviera holding 100 0,00 105.238 2. Plava laguna 1300 -0,38 74.445 3. Arenaturist 100 0,00 25.300 4. Sunčani Hvar 30 0,00 14.754 5. Istraturist 100 0,00 8.900 Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica: br. dionica cijena/kn %promjene promet/kn cijene 1. Plava laguna 1295 -0,84 712.056 2. Arenaturist 100 -2,91 40.000 3. Riviera holding 100 -1,96 34.864 4. Istraturist 90 5,88 15.480 5. Jadran hoteli 200 -29,82 4.600 6. Sunčani Hvar 30 -6,25 3.050 CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA NIŽE 0,1 POSTO Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj su u studenome ove godine bile niže 0,1 posto prema prijašnjem mjesecu i 0,9 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih su jedanaest mjeseci ove godine one povećane 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrana je u ovogodišnjem studenom bila jeftinija 0,1 posto nego u listopadu, alkoholna pića i bezalkoholna pića poskupjela su 0,1 posto, dok su cijene noćenja bile manje 0,2 posto. Od siječnja do kraja studenoga ove godine cijene hrane porasle su 2,5 posto, alkoholnih pića i noćenja 1,6 posto, a cijene bezalkoholnih pića smanjene su za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. DODIJELJENE NAGRADE ATLAS AMERICAN EXPRESSA U povodu 25. obljetnice djelovanja American Expressa u Hrvatskoj prošli je petak u zagrebačkom hotelu Esplanade dodijeljeno 25 nagrada iz velike nagradne igre Atlas American Expressa, koja je trajala od svibnja do listopada ove godine. U nagradnoj igri sudjelovali su svi korisnici American Express kartica - zelene i zlatne, koji su u spomenutom razdoblju putem tih kartica potrošili više od deset tisuća kuna. Prvu nagradu, Renault Megane Classic - auto godine u Hrvatskoj, dobila je Suzana Šikić iz Našica, kojoj je tom prigodom uručena i polica auto odgovornosti Aurum osiguranja. HRVATSKA BEZ VIZA ZA SCHENGENSKE DRŽAVE Na bečkom zasjedanju izvršnog odbora zemalja potpisnica Schengenskog sporazuma, na kojem se dogovaralo usklađivanje zajedničke politike viza i integracija Schengenskog sporazuma u Europsku uniju. Hrvatska je među državama koje su pomaknute na tzv. bijelu listu - što znači da njezini građani od 1. siječnja 1999. godine neće trebati vize ni za jednu od zemalja koje primjenjuju sporazum iz Schengena. Prema ranijoj politici viza, države koje nisu potpisnice sporazuma bile su podijeljene u tri kategorije. U prvoj je kategoriji (bijela lista) bilo 26 država koje nisu trebale vize, u drugoj 26 zemalja koje su za putovanja u neke od zemalja potpisnica trebale vize, a za neke ne, a u trećoj 130 država za koje su obvezatne vize. POTPISAN UGOVOR O GRADNJI CESTE KRAPINA-MACELJ Ugovor o koncesiji za izgradnju auto-ceste Krapina-Macelj potpisali su prošli tjedan u dvorcu Bežanec kraj Pregrade ministar razvitka i obnove RH dr. Jure Radić i ravnatelj Hrvatske uprave za ceste Aleksandar Čaklović te predstavnici tvrtke Walter Bau iz Augsburga Joerg Escenbach i Hermann Bernes. Ugovorom je predviđena izgradnja punog profila auto-ceste na dionici Krapina- Macelj u duljini od 19,4 km te oko 3,5 km tunela. Gradnja će stajati oko 1,15 milijardi kuna s rokom završetka do kraja 2000- te godine. Ugovorom je također predviđena i izgradnja druge dionice dijela auto-ceste Zaprešić-Jankomir u duljini od 6,5 km u punoj širini. Rok izgradnje je dvije godine od početka radova koji će stajati oko 160 milijuna kuna. Radovi će početi nakon zatvaranja financijske konstrukcije, odnosno u roku od 6 mjeseci nakon potpisivanja ugovora. Nakon potpisivanja ugovora ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić izjavio je kako se on temelji na međudržavnom sporazumu između RH i Bavarske o zajedničkom interesu za gradnju Pyhrnske auto-ceste od Nuenberga i Muenchena preko Austrije i Slovenije do Zagreba i prema jugu do Splita i Dubrovnika. Ministar Radić podsjetio je da su prije godinu i pol dana započeli pregovori s njemačkim koncernom Walter Bau te da je prije 2 mjeseca potpisan okvirni sporazum u kojem su sadržani bitni elementi triju ugovora: gradnja drugog dijela auto-ceste Jankomir-Zaprešić, puno dovršenje auto-ceste od Krapine do Macelja i gradnja dubrovačkog mosta. LUFTHANSA NA PROLJEĆE OTVARA LINIJU MÜNCHEN-SARAJEVO Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa predložit će po prvi put uspostavljanje izravne linije München-Sarajevo od 29. ožujka 1998., priopćila je uprava Lufthanse u Frankfurtu. Dosad je Lufthansa prostor bivše Jugolavije pokrivala preko Zagreba i Ljubljane prema sporazumu s kompanijom Adria Airways. Na novoj bi liniji svaki radni dan letio zrakoplov Avro RJK 85 s 80 mjesta. VIJESTI IZ WTO-A Svjetska turistička organizacija (WTO) najavila je ovih dana snažan rast europske turističke industrije koji se predviđa već za iduću godinu kao i dobre izglede za njezin rast u prvoj polovici 21. stoljeća. Glavni tajnik WTO-a Francesco Frangialli govoreći na Forecasting Forumu WTO-a predvidio je da će broj turističkih dolazaka širom svijeta ove godine dosegnuti 620 milijuna tj. 4,2 posto više nego lani te da će iduća godina biti druga godina za redom neprekidnog rasta broja turista koji putuju u inozemstvo ali porasta prihoda od turizma. Prema njegovim riječima, u nadolazećoj će godini biti 12 milijuna više turista u Europi, a doći će i do povratka europskih turista u Veliku Britaniju. Naime, ove je godine broj europskih turista u Velikoj Britaniji bio znatno manji, no to je ipak bilo nadoknađeno porastom američkih turista u toj zemlji, istaknuo je Frangialli. Prema očekivanjima, prihodi od boravka stranih turista u Velikoj Britaniji do kraja ove godine dosegnut će rekordnih 21 milijardu američkih dolara što je u odnosu na 1996. godinu porast od pet posto. Britanski su turisti pak, tijekom 1997. godine putovali u inozemstvo u rekordnom broju, pa se do kraja godine očekuje da njihov ukupni broj prijeđe 46,5 milijuna, što je preko devet posto više nego 1996. godine. Koristeći prednosti tečajnih razlika, 80 posto britanskih turista biralo je europske destinacije, a osim toga ponajviše su putovali u Hong Kong, Japan, Kinu, Australiju i Novi Zeland. Inače, do 2020. godine WTO predviđa da će 1,6 milijardi turista godišnje posjetiti strane zemlje i pritom potrošiti dva bilijuna američkih dolara, što je više od pet milijardi dolara dnevno. DOPRINOS TURIZMA LOKALNOM RAZVOJU Putovanje i turizam decentralizirane su aktivnosti zasnovane na jedinstvenim atributima pojedinih sjedišta, kultura ili krajolika, a cilj im je, između ostalog, i promoviranje regionalnog razvoja, putem kojega potiču kreiranje zaposlenosti u ruralnim područjima kao i širenje populacije te sprečavanje migracija u gradovima, rečeno je na nedavno održanom okruglom stolu u sklopu glavne skupštine WTO-a, na temu lokalnog razvoja. Na okruglom se stolu također raspravljalo o doprinosu turizma lokalnom razvoju i to putem promocije zaštite baštine te ekoturizmom. USVOJEN PROGRAM WTO-A ZA RAZDOBLJE 1998-1999. Na nedavno održanoj glavnoj skupštini WTO-a usvojen je novi program rada WTO-a za naredne dvije godine. Tako su od najznačajnijih aktivnosti u tom razdoblju istaknute održavanje Međunarodne konferencije o pokazateljima u turizmu i ekonomiji 1998. godine, te donošenje novog Etičkog kodeksa za turizam 1999. godine. Na Konferenciji o pokazateljima u turizmu i ekonomiji između ostalog će biti demonstriran udjel turizma u Bruto domaćem proizvodu neke zemlje sa svim pokazateljima, tj. brojem zaposlenih, obujmom investicija u turizmu i sl. Predloženi Globalni etički kodeks za turizam je pak, ambiciozan projekt upućen na tri adrese i to utjecaj turizma na okoliš, socijalni utjecaj te ekonomski utjecaj turizma. AUSTRIJSKA ROMANTIČNA CESTA Od Salzburga u Beč punih tjedan dana! Pođite na putovanje jedinstvenim krajobrazom pored znamenja tisućljetne povijesti čovječanstva. Katkad će vas vijugavi put povesti kroz teško prohodne oštre svjedoke golemih pomicanja bregova, potom će dotaknuti ljupke, gotovo bajkovite predjele Austrije, Salzkammerguta, Voralpenlanda, Strudengaua, Nibelungengaua, Wachaua i dr. Za to putovanje Oberosterreich Touristik nudi opsežan paket za turističke agencije. Obuhvaća sedam noćenja u Beču, Spitzu, Greinu, Steyru, Gmundenu i Salzburgu te razgledavanje gradova. LOIPERSDORF: TJEDNI VINA “VRUĆI IZVORI - MLADO VINO” Ljekovita topla voda i vino svakome će dati novu snagu! Od 3. siječnja do 1. veljače 1998. u sklopu tjednih vinskih paušala Thermenkurthotel Stoiser nudi orijentaciju za ljubitelje vina. Paušali sadrže.sedam noćenja uz polupansion u dvokrevetnoj sobi po 6690 austrijskih šilinga. PORED DISNEYLANDA NASTAJE NOVI GRAD Pored europskog Disneylanda u Parizu trebao bi idućih godina uz ulaganje od 4,5 milijarde franaka nastati novi grad, objavili su Euro-Disney i javno poduzeće za razvoj područja Marne-la-Vallee. Projekt će se sufinancirati sa 758 milijuna franaka iz javnih fondova. Gilles Pelisson, direktor Euro-Disneya tvrdi da je to primjer francuskog modela podjele rizika između privatnog i javnog sektora. Između ostalog se planira izgradnja trgovačkog centra površine 90 tisuća četvornih metara, 1600 stanova i 30 tisuća četvornih metara uredskog prostora. THE PENINSLA GROUP Direktni kontakti, pisma i sajmovi najvažniji su instrumenti obrade tržišta ove skupine čije težište predstavlja područje Meetings & Conventions. Svaki hotel gostima nudi ugodne prostorije koje se po željama mogu prilagoditi sadržaju koji će se tu održavati. U planu je i dalje proširenje ponude. Prošle su godine u potpunosti uređeni konferencijski i banketni prostori hotela Peninsula Manila, a do kraja ove godine dodatne konferencijske prostore dobit će i hotel Kowloon. Planirana su otvorenja novih hotela u Bangkoku (1998), Džakarti, Giang Vo Lakeu i Hanoiu . PRVI HOTEL ZA NEPUŠAČE U EUROPI Le Mirador je prvi luksuzni hotel u Europi namijenjen prije svega nepušačima. Od 1. studenoga u ovom hotelu s pet zvjezdica, smještenom u Mont-Plerinu iznad Veveya, pušenje je zabranjeno u baru i svim javnim prostorima, a sobe u glavnoj zgradi rezervirane su samo za nepušače. Gostima, koji ipak žele zapaliti cigaretu, to je dozvoljeno u jednom jedinom salonu. Le Mirador je tako prvi hotel iz udruženja "Leading Hotels of the World" namijenjen prvenstveno nepušačima. PUTOVANJA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE Stuttgart - grupama poklon U vrijeme Došašća (Adventa) u Stuttgartu se održava tradicionalni božićni sajam (27.11. do 23.12.), na Schlossplatzu je prava "Zemlja iz bajki", a održavaju se i brojni koncerti. Ove godine Stuttgart-Marketing GmbH svim skupinama od najmanje 25 osoba nudi nešto izuzetno povoljno: dvosatno razgledavanje grada autobusom s vodičem, svakom putniku čašu kuhanog vina, kobasica i platnenu torbu s informativnim materijalom, sve za 20 DEM. Božićne bajke u njemačkim gradovima Velika božićna iznenađenja pripremaju se već u ljeti. Časopis Travel Inside predstavio je tri božićna sajma i pripreme za jedan svjetski rekord. Božićni sajam u Dresdenu najstariji je njemački božićni sajam, čiji počeci datiraju u 1434. godinu, što znači da se tamo upravo održava njegovo 564. izdanje. Na starom sajmištu u Dresdenu, gdje se održava božićni sajam, očekuje se više od 1,5 milijuna posjetitelja, koje bi trebala iznenaditi nova božićna piramida. Četrnaest metara visoka stepenasta piramida ujedno je i najviša stepenasta piramida u svijetu. Njna prva etaža tematski je posvećena Isusovom rođenju te su tu uz jaslice Marija, Josip, sveta tri kralja i pastiri. Piramidu krase i druge, za Dresden tipične figure. Božićni ugođaj i blagdanska gužva događaju se i u Laipzigu. Cijeli centar grada odjenuo je svečano ruho. U Mdler Passageu stoji ogromno božićno drvo, a svečanu atmosferu stvaraju glazba i zvonjava zvona te tradicionalno okićene gostionice. Tu je naravno, moguće otići u "shopping". Tradicija Leipziškog božićnog sajma (28.11-22.12.) potiče iz 1767. godine. Ispred božićnih jaslica okruženih ovčicama složeno je 113 prodajnih štandova, a ponuda se kreće u rasponu od orguljaške glazbe do akcijskih prodaja. Ispred Stare burze odvija se povijesni božićni sajam pod nazivom "Alt Leipzig", gdje svoja djela izlažu keramičari, kovači-umjetnici i duhači stakla. Trenuci za sjećanje mogu se doživjeti u crkvi sv. Nikole, a u kulturne događaje ubrajaju se opera i tradicionalni koncert, koji se održava od 1781. godine. I Heidelberg je poznat po svom božićnom sajmu (28.11 do 22.12), poznat po velikoj ponudi umjetničkih ručnih radova i brojnim glazbenim programima. Evo još nekih sajmova: Aachen od 24.11. do 22.12 Bamberg od 27.11. do 23.12. Duisburg od 25.11. do 21.12. Freiburg od 27.11. do 23.12. Hannover od 27.11. do 21.12. Kln od 24.11. do 23.12. Lbeck od 24.11. do 21.12. Mainz od 27.11. do 23.12. Passau od 29.11. do 22.12. Trier od 27.11. do 22.12. Weimar od 28.11. do 21.12. Bečka božićna bajka Od 15. studenog (od 9 do 21 sat) ispred bečke gradske vijećnice održava se božićni sajam s više od 100 štandova, a blagdanski se ugođaj osjeća svuda u gradu. U velikoj festivalskoj dvorani u vijećnici zborovi i instrumentalni sastavi izvode božićne pjesme iz cijelog svijeta (slobodan ulaz). U crkvi Sv. Petra izloženo je preko 50 božićnih jaslica. Dobra stara vremena mogu se osjetiti na malom bečkom adventskom i božićnom sajmu na Freyungu (od 29. 11. do 23.12.) uz narančin punč i vanilin roščiće. U Heiligenkrezer Hofu, uz figurice od stakla i gline može se sojetiti dašak nostalllgije, a božićni se pokloni mogu kupiti i na božićnom sajmu ispred dvorca Schnbrunn, gdje se održavaju i koncerti. Najljepše božićne pjesme festivalskom dvoranom vijećnice odzvanjat će 21. prosinca u 18. sati na Božićnom koncertu na kom će uz pratnju bečkih simfoničara nastupiti Placido Domingo, Sarah Brigthman, Riccardo Cocciante i Helmut Lotti. * * * * * Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 301209 MET dec 97