NJEMAČKA/FAZ - HOĆE LI NATO PRODULJITI SVOJ ANGAŽMAN U BIH?

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=16. XII. 1997. Ž3=Nazire se produljenje angažmana u Bosni "Od godine 1991. broj ministara vanjskih poslova i diplomata koji se okupljaju na jesenjem zasjedanju Vijeća NATO-a brzo je rastao. Danas u Bruxelles dolaze i predstavnici srednjo i istočnoeuropskih država, uključujući i one iz sastava ZND-a. 16 ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a sastat će se u utorak ne samo na razini Vijeća NATO-a već će zajedno s ruskim ministrom vanjskih poslova zasjedati i kao Vijeće NATO-a i Rusije. Riječ je o novom tijelu, utemeljenom na dokumentu koji su NATO i Rusija potpisali 27. svibnja ove godine u Parizu. Zajedno s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova ministri vanjskih poslova članica NATO-a zasjedat će u okviru Povjerenstva NATO-a i Ukrajine, a okupit će se i u krugu 35 država pod nazivom Euro-atlantsko vijeće. To je novi naziv za NATO-ovo vijeće za suradnju, uspostavljeno kao krovna organizacija za sve države koje - za razliku od Rusije i Ukrajine - nemaju posebne odnose s NATO-om - već su samo više ili manje zainteresirane za suradnju sa zapadnim obrambenim savezom. Ta se suradnja odvija u okviru 'Partnerstva za mir'. Raznovrsna je i paleta tema koje će u utorak i u srijedu biti predmetom sastanaka u Bruxellesu. No, jedna će tema vjerojatno biti razmotrena u svim tijelima: riječ je o operaciji u Bosni. Dvije godine nakon što je NATO u Bosnu poslao 70 tisuća vojnika u sastavu postrojbe IFOR i godinu dana nakon što je donio odluku o nastavku te operacije pod nazivom SFOR koji je obuhvatio samo 35 tisuća vojnika, nazire se ponovno produljenje njegova vojnog angažmana. Danas se ističe da novi mandat za nazočnost vojne sile u Bosni koju vodi NATO ne bi trebao biti vremenski ograničen. Vijeće NATO-a treba slobodno odlučiti koliko bi dugo vojnici po njegovu mišljenju trebali ostati u Bosni. Tako ograničena intervencija prerasta u vojnu opsadu na neodređeno vrijeme. Cilj te opsade jest ostvariti ono što tri bosanske etničke skupine nisu spremne same učiniti - usprkos Daytonskom sporazumu. Na internoj razini već postoje konkretne predodžbe kakve zadaće i kakav opseg NATO-ove postrojbe mogu dobiti nakon istjeka SFOR-ova mandata 1. srpnja sljedeće godine. One sežu od prijedloga da sve ostane kako jest do zamisli o smanjivanju postrojba u Bosni na najmanju mjeru i o ograničenju njihovih zadaća na sprječavanje nasilnih mjera. Taj prijedlog odbacuje u najmanju ruku nekoliko ministara vanjskih poslova, upozoravajući da zbog neprijateljstva tri etničke skupine 'još nije uspostavljena vitalna stabilnost' u Bosni te da postoje 'deficiti u civilnoj sferi provedbe' Daytonskog sporazuma. Stoga se bar Bonn zalaže za očuvanje cjelokupne palete zadaća postrojbe SFOR-a: odvraćanje od primjene sile, zaštitu međunarodnih organizacija, nadzor ograničenja naoružanja i aktivnu pomoć pri ispunjavanju odredaba iz Daytonskog sporazuma. Nakon bosanske konferencije, održane u Bonnu proteklog tjedna, ključne su riječi 'čvrstina' i 'oštriji nastup'. Da bi to ostvarili, ministrima vanjskih poslova članica NATO-a potrebna je vojska. No, opetovano produljenje vojne nazočnosti otvara određena pitanja. Pitanje financiranja pritom je u drugom planu. Važnije je utvrditi jesu li Amerikanci spremni preskočiti vlastitu sjenu i ponovno produljiti svoj angažman. Čini se da je tu zapreku trenutačno moguće svladati. Ostale bi mogle izazvati više teškoća - primjer je daljnje sudjelovanje Moskve. Rusija trenutačno angažira 1500 vojnika u postrojbi SFOR-a, a već je signalizirala i da je spremna sudjelovati i u sljedećoj operaciji. Doduše, Moskva želi postaviti druge uvjete. Kada su ministri obrane članica NATO-a prije dva tjedna u Bruxellesu razgovarali o toj temi sa svojim ruskim kolegom u okviru Vijeća NATO-a i Rusije, ruska je strana očitovala suzdržanost - vezanu za formulaciju po kojoj bi i sljedeću operaciju trebao voditi NATO. Moskva želi da vodstvo te postrojbe preuzme netko drugi, primjerice Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). No, NATO-u je daljnji angažman Rusije u postrojbi koja će biti stacionirana u Bosni važan - manje zbog 1500 vojnika a više zbog odgovarajuće političke uključenosti u mirovnu akciju. No, najvažniji događaj na zasjedanju Vijeća NATO-a neće biti pitanje Bosne - o tom pitanju još neće biti donesene odgovarajuće odluke - već paraf koji će 16 članica NATO-a staviti na sporazum o pristupu Poljske, Mađarske i Češke Republike zapadnom obrambenom savezu. Do travnja 1999. sve zemlje trebaju u svojim skupštinama pokrenuti proces ratifikacije ta tri sporazuma. Od prošloga tjedna nije više tako izvjesno da će se to i dogoditi kao što je bilo prije spomenutog datuma. Turska je već navijestila da razmatra mogućnost da upotrijebi odbijanje ratifikacije kao sredstvo pritiska kojim će izboriti prijem u Europsku uniju. Turska bi pritom u određenim okolnostima mogla čak naići na razumijevanje SAD-a. Sljedeći dani možda će pokazati hoće li odgovor na to pitanje dati već predstojeće jesenje zasjedanje ili tek konzultacije koje će biti održane sljedeće godine", napominje novinar. 170200 MET dec 97