HERALD, 20. XI., EU

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE Ž2=20. XI. 1997. Ž3=Prije summita o radu, Europa teško da je ujedinjena "Manje od šest mjeseci udaljeni od odluke o tome koje će države biti izabrane u EMU, europske će vođe iskoristiti svaku priliku - uključujući i luksemburški summit o radu u četvrtak i petak - da ponovno potvrde svoju jednoglasnu predanost zajedničkoj valuti", piše Alan Friedman. "No unatoč do 11 država koje će uskoro stvoriti gospodarsku zajednicu, vodstvo Kontinenta nema nikakvu viziju o obliku budućeg europskog gospodarstva. Bitka oko proračunskih manjaka i drugih brojčanih ciljeva stala je i stvaranje eura sve je izvjesnije. Francuska je vlada, primjerice, u srijedu uvela dodatni proračun usmjeren na smanjivanje manjka iz 1997. na 3,1% njihova bruto domaćeg proizvoda, što bi zemlji trebalo osigurati članstvo u monetarnoj uniji. No od sad pa do svibanjske odluke o članstvu u euru, vodit će se bitke o sve više političkih pitanja, od toga tko će upravljati budućom Središnjom europskom bankom do toga kako smanjiti europsku stopu nezaposlenosti, koja iznosi 11%. To je na neki način pripremanje terena emblematičnog za naš kuturni sukob o tome, kakva će vrst europskog gospodarstva biti stvorena kao rezultat monetarne unije. Na krajnjim su polovima dvije sukobljene vizije budućeg oblika europskog gospodarstva. Prva polazi od pristupa laissez-faire te zamišlja Europu koja stvara poslove i rast kroz slobodno tržište. Druga zamišlja Europu koja nastavlja svoju poslijeratnu tradiciju jakog državnog utjecaja. Ostala su stajališta negdje na sredini. (...) 'Rasprava je otvorena', izjavio je glavni ekonomist Njemačke banke Norbert Walter. 'Nijemci pričaju kao svećenici gospodarstva slobodnog tržišta, no ponašaju se kao intervencionisti. Britanska laburistička stranka ponaša se kao šampion slobodnog tržišta. A stvarnost je takva da niti Francuska, niti Njemačka još neko vrijeme neće predstavljati gospodarstva slobodnog tržišta.' G. Walter je dodao da bi europska sklonost prema kompromisu mogla značiti da će sve 'ostati na sredini, između slobodnog tržišta i intervencionizma, a posljedice toga bit će da ćemo time potrošiti nešto od našeg potencijala za rast, nakon lansiranja zajedničke valute.' Ovo su neka od pitanja koja simboliziraju sudar kultura te će u predstojećim mjesecima najvjerojatnije podijeliti države: 1) Iznenadna pariška odluka da predloži guvernera Banke Francuske Jean-Claudea Tricheta na mjesto čelnika Središnje europske banke. To je izazvalo raspre, jer je većina drugih zemalja podupirala Nizozemca Wima Duisenberga, predsjednika prethodnice Središnje banke - Europskog monetarnog instituta. 2) Sve više rasprava o tome, hoće li kamatne stope u području monetarne unije biti bliže njemačkima, koje sad iznose 3,3%, ili talijanskim stopama, koje iznose 6,25%. Ekonomisti to pitanje vide kao drugi način na koji bi se pitanja europske ekonomske politike mogla politizirati. 3) Uloga i članstvo takozvanog vijeća Euro-X, koje bi koordiniralo ekonomsku politiku država koje će prihvatiti euro. Neki se boje da bi stvaranje toga tijela, zamisao koju su nadahnuli Francuzi, kao i imenovanje g. Tricheta, mogli rezultirati s previše političkog utjecaja na rad središnje banke. 4) Sukob oko toga kako izliječiti Europu od krize u radu - između anglosaksonskog pristupa fleksibilnijih tržišta rada, smanjenja poreza i doprinosa za upošljavatelje te okrenutosti državnom financiranju stvaranja poslova te takvim intervencijskim zakonima kao što su određivanje 35-satnog radnog tjedna. Visoki dužnosnici Bundesbanke oštro su kritizirali klepetanje o tomu tko će voditi Središnju europsku banku, što bi se trebalo odlučiti do svibnja, kao potencijalno štetno za europsku vjerodostojnost. Helmut Hesse iz vijeća Središnje njemačke banke kritizirao je ovaj tjedan francusku odluku da javno podupre g. Tricheta riječima: 'Nisu loša imena, već sama diskusija.' 'Ne riješe li sukob brzo', izjavila je ekonomistica iz Nikko Europa Rita Schumacher, 'rizik je da središnja banka neće biti u stanju stvoriti povjerenje tržišta u kratkom vremenu.' Polemika također izaziva strahove da bi kamatna politika mogla postati politički obojena, iako političari poriču da će se to dogoditi. Tendencija europskih političara da izražavaju mišljenja o kamatnim stopama, što je teoretski odgovornost jedino bankara središnje banke, bila je očita u srijedu kad je francuska ministrica financija Dominique Strauss-Kahn na tiskovnoj konferenciji izjavila da 'kamatna stopa za euro neće biti tek prosjek - ona će biti utemeljena na stupnju najsnažnijih valuta, koje imaju najmanje kamate.' (...) Neki promatrači kažu da ovaj tjedan očekuju najveći sukob suprotstavljenih mišljenja o europskoj gospodarskoj budućnosti u vezi s poslovima. G. Walter je rekao da ga brine što luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji će predsjedati sastankom, 'već rabi jezik intervencionista te govori o potrebi za vladinim vodstvom.'" 210423 MET nov 97