SARAJEVO, 15. prosinca (Hina) - Međunarodna krizna skupina (ICG), nevladina organizacija koja redovito analizira provedbu daytonskog sporazuma, upozorila je danas da je u Bosni i Hercegovini još moguća obnova ratnih sukoba koju bi
prouzročili zagovornici separatističkih ili centralističkih političkih rješenja.
SARAJEVO, 15. prosinca (Hina) - Međunarodna krizna skupina (ICG),
nevladina organizacija koja redovito analizira provedbu
daytonskog sporazuma, upozorila je danas da je u Bosni i
Hercegovini još moguća obnova ratnih sukoba koju bi prouzročili
zagovornici separatističkih ili centralističkih političkih
rješenja. #L#
U izvješću koje je danas objavljeno u Sarajevu pod naslovom "Mir ili
samo prekid vatre", Međunarodna krizna skupina podsjetila je da se
u bošnjačkom tisku u određenim razdobljima mogu opaziti naznake
razmišljanja o oružanom preinačavanju postojeće podjele zemlje.
Ta je organizacija iznijela ocjenu kako je malo vjerojatno da bi
bosanski Srbi, unatoč trajnoj separatističkoj orijentaciji, sada
željeli vojni sukob jer im postojeći "status quo" odgovara. Slična
ocjena iznesena je i za hrvatsku stranu koja, kako se navodi, "iako
uključena u Federaciju, još uvijek ima u biti neovisnost u
Hercegovini i korist od sigurne ekonomske pozicije koju joj je
omogućio nadzor nad većinom trgovinskih putova i otvorene granice
prema Republici Hrvatskoj koja osigurava veliku ekonomsku pomoć".
Po analizi međunarodne krizne skupine, dva su moguća scenarija
obnove sukoba i to samo u slučaju povlačenja NATO-a iz BiH. Po
jednom, bošnjačka bi strana u takvoj situaciji pokušala
iskoristiti zemljopisnu ranjivost srpskog entiteta i vratiti
izgubljeni teritorij u situaciji kada su federalne vojne snage
nadmoćne. Bošnjačka ofenziva najvjerojatnije bi bila usmjerena
prema posavskom koridoru, Doboju, području Sapne i Zvorniku te
"trokutu" jugozapadno od Banje Luke. U tom bi slučaju, predviđa
Međunarodna krizna skupina, velik broj Srba iz Bosne prebjegao u
Jugoslaviju što bi vjerojatno prouzročilo, za sada nepredvidivu,
reakciju Beograda. Hrvatska bi strana, po njima, najvjerojatnije
tražila otcjepljenje od Federacije i borila bi se za nadzor nad
područjem Posavine i Banje Luke. Obnova rata pojačala bi napetosti
na Sandžaku i Kosovu kao i u Makedoniji i njoj susjednim zemljama.
"Takva lančana reakcija predstavljala bi pravu katastrofu sa
stajališta NATO-ovih stratega", zaključuje se u izvješću.
Drugi scenarij predviđa mogućnost da se obnove brojni lokalni
izgredi i etnički sukobi što bi prouzročilo eskalaciju nasilja.
Izvješće ICG-a upozorava na znatno jačanje vojnih snaga Federacije
BiH zahvaljujući američkom programu "Opremi i uvježbaj". Po
odredbama sporazuma o regionalnom nadzoru naoružanja, Federacija
BiH može imati tisuću topova, a Republika Srpska 500. Federalnoj
vojsci odobrena su 273 tenka, a srpskoj 137. Gotovo je podjednak i
omjer i broj oklopnih transportera. Predstavnici SFOR-a i OESS-a,
kaže se, dopuštaju mogućnost da svaka strana pokuša i prikriti
određenu količinu teškog oružja, no u analizi ICG-a ističe se kako
to mogu biti samo zastarjeli i loše održavani modeli te ne mogu
bitno utjecati na vojnu ravnotežu. Izvješće ICG-a, međutim,
upozorava da će za potpuno osopobljavanje Vojske Federacije
trebati još godine jer ona za sada nije u stanju izvoditi
kombinirane operacije, niti na razini bataljuna, po standardima
NATO-a. Te slabosti, međutim, po ocjenama ICG-a, ne umanjuju
mogućnost obnove sukoba pa ta organizacija ističe kako nema
alternative ostanku NATO-ovih vojnika u BiH te da snage koje će
naslijediti SFOR ne smiju biti puno manje od sadašnjeg sastava kao i
da svakako trebaju uključiti američke postrojbe.
(Hina)rm mć
151548 MET dec 97