ZAGREB/BRUXELLES, 1. prosinca (Hina) - Ministri obrane i zapovjednici glavnih stožera zemalja članica NATO-a sastaju se u utorak i srijedu u Bruxellesu kako bi, među ostalim, razmotrili neka unutrašnja organizacijska pitanja, tijek
procesa proširenja Saveza i budućnost misije mirovnih snaga u BiH.
ZAGREB/BRUXELLES, 1. prosinca (Hina) - Ministri obrane i
zapovjednici glavnih stožera zemalja članica NATO-a sastaju se u
utorak i srijedu u Bruxellesu kako bi, među ostalim, razmotrili
neka unutrašnja organizacijska pitanja, tijek procesa proširenja
Saveza i budućnost misije mirovnih snaga u BiH.#L#
Vojna nazočnost međunarodne zajednice u BiH nakon isteka sadašnjeg
mandata SFOR-a polovicom iduće godine prije svega je političko
pitanje a za neke zemlje, posebice SAD, i unutrašnjopolitičko.
Stoga se o njemu zasad pretežito izjašnjavaju političari. Tako je
visoki međunarodni predstavnik za BiH Carlos Westendorp u nedavnom
interviewu za londonski "Financial Times" ocijenio da prilike u BiH
zahtjevaju međunarodnu vojnu nazočnost još najmanje dvije do tri
godine. Ako bi se 'mirovnjaci' povukli prije toga "ubijanje i
etničko čišćenje sigurno bi se obnovili", upozorio je Westendorp.
Američki dužnosnici, osobito oni iz Pentagona, ne očekuju da bi se
ovom prigodom u Bruxellesu mogla donijeti konačna odluka. Po
običaju bezimeni predstavnik američkog ministarstva obrane dodao
je da će predsjednik Bill Clinton nastaviti konzultacije s
Kongresom napose o osjetljivim pitanjima troškova i sigurnosti za
Amerikance u BiH.
Istodobno vojni vrh NATO-a govori da međunarodne snage moraju
ostati u BiH. Vrhovni zapovjednik snaga Saveza general Wesley Clark
odluku o tome očekuje do 1. ožujka. Upozorava pritom da bi
povlačenje stranih vojnika ostavilo "zrakoprazni prostor koji bi
bio ugrozio mirovni proces".
Političko mišljenje dodatno će se o ovom pitanju oblikovati u Bonnu
12. prosinca na sastanku Vijeća za provedbu mirovnih spoprazuma te
na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, polovicom prosinca
u Bruxellesu.
Čini se da je međunarodna zajednica sve bliža zaključku da nakon
SFOR-a u BiH ostanu brojčano manje ali podjednako učinkovite vojne
snage za odvraćanje koje su već nazvane DFOR a da u blizini,
prvenstveno u Mađarskoj i Italiji budu, zlu ne trebalo, raspoređeni
dodatni vojnici.
Takav se zaključak temelji na nedavno dovršenom izvješću o
dosadašnjem jednogodišnjem mandatu SFOR-a koji će, uz dopunske
obavještajne podatke i procjene biti predočen ministrima u
Bruxellesu. Na sastanku održanom 27. lipnja potvrđena je ocjena iz
polugodišnjeg izvješća da su Daytonski sporazumi "općenito
ostvareni u vojnom dijelu, ali da postoji ozbiljna zabrinutost zbog
preostalih manjkavosti u primjeni cjeline mirovnih sporazuma".
Iako su u međuvremenu održani lokalni i općinski izbori i
sastavljena odggovarajuća tijela vlasti na različitim razinama
očito je da BiH još ne funkcionira kao državna zajednica na način
kako je to dogovoreno i određeno u Daytonu.
Sastanak u Bruxellesu odvijat će se prvo kao skup petnaestorice,
bez Francuske, u Skupini za nuklearno planiranje na kojoj će uvodno
govoriti Cohen, a zatim i kao Odbor za obrambene pripreme. U punom
će sastavu ministri potom razmotriti pitanja troškova proširenja
Saveza, unutrašnje zapovjedne strukture i prilagodbe strateškog
koncepta, te nazočnosti u BiH.
U srijedu će u Bruxellesu biti održani i sastanci šesnaestorice s
ruskim ministrom obrane Igorom Sergejevim i ukrajinskim ministrom
obrane Oleksanderom Kuzmukom.
(Hina) fp fp
011336 MET dec 97